Novi izvještaj Svjetske meteorološke agencije (WMO), objavljen 19. ožujka, otkriva kako su u 2023. godini srušeni svi klimatski rekordi. Prema riječima glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije Celestea Saula, ono čemu smo svjedočili u 2023., posebno višim temperaturama oceana, topljenju ledenjaka i gubitku morskog leda na Antarktici, vrlo je zabrinjavajuće.

Najnovije izvješće WMO-a o stanju globalne klime daje uvid u klimatsku krizu i njezine posljedice na ljude i okoliš, kao što su toplinski valovi, poplave, suše, požari i intenzivne tropske ciklone. Prošlu su godinu, prema ovome izvješću, obilježile ekstremno visoke temperature, a trenutno smo na blizu 1,5°C temperaturnog povećanja, što je najviše dopušteno Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.

Prema satelitskim snimkama, koje se bilježe od 1993. godine, u 2023. godini globalna prosječna razina mora svijeta dostigla je novi vrhunac. Tijekom posljednjih 30 godina razine mora su se povećavale za prosječno 3,34 mm godišnje, a od 2014. do 2023. raste u prosjeku 4,77 mm godišnje.

To se objašnjava kontinuiranim zagrijavanjem oceana – što uzrokuje širenje vode – kao i topljenjem ledenjaka i ledenih ploča. Također, unatrag 65 godina otkako se bilježe mjerenja, zbog prelaska s La Niñe na El Niño uvjete, u 2023. godine došlo je do porasta temperature, kako na kopnu tako i u morima.

Ocean je pretrpio toplinske valove od proljeća nadalje, a od rujna do kraja godine temperature su bile 3°C iznad prosjeka.

Opseg morskog leda na Antarktici bio je daleko najniži dosad – na kraju zime bio je čak milijun kvadratnih kilometara manji nego prethodne rekordne godine. Ledenjaci na kopnu, u europskim Alpama, doživjeli su ekstremnu sezonu topljenja. U Švicarskoj su unatrag dvije godine ledenjaci izgubili oko 10 posto svog volumena.

Također, koncentracije stakleničkih plinova dostigle su rekordno visoke razine. Koncentracije tri glavna staklenička plina – ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida – dostigle su rekordne razine u 2022. Prema izvješću WMO-a, stvarni podaci iz određenih lokacija pokazuju kontinuirani porast u 2023.

U izvješću su navedeni i ekstremni vremenski uvjeti, kao vrućina koja je poharala južnu Europu, poplavama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku, Tursku i Libiju.

No, prema klimatolozima iz WMO-a, utješno je što se sve više ulaže u izvore obnovljive energije i što se mnoge svjetske zemlje ozbiljno okreću zelenoj tranziciji, jednom nadom za bolju budućnost.