Nagrada Hrvatskog energetskog društva za popularizaciju energetike dodijeljena je voditeljici strateških komunikacija REGEA-e Ivani Belić.

Posljednjih sedam godina ona je, među ostalima, svojim radom REGEA-u pozicionirala kao središnju točku za pružanje relevantnih informacija o temama energije i klime čak i mimo projekata koje sami vode. Aktivno je sudjelovala i u nastajanju dokumentarnog filma Sunčana strana budućnosti kojim je obilježeno 15 godina uspješnog djelovanja REGEA-e. Na popularizaciji energetskih tema radi i kroz autorske sadržaje u emisiji Zeleno gospodarstvo Poslovnog dnevnika.

Razgovarali smo s njome o najvećim izazovima, poslovnom putu i pobjedama na koje je posebno ponosna.

Što je važno istaknuti u javnoj komunikaciji o energetici?

Za početak je važno to što uopće komuniciramo o energetici. Prije sedam godina, kad sam počela raditi u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske, tema energije bila je znatno manje popularna i bilo je iznimno teško probijati medijski prostor s temom o kojoj velika većina ljudi ne razmišlja.

Energija je tu, ona se podrazumijeva. Upalimo svjetlo, uključimo aparate u struju. Ne razmišljamo odakle ta energija dolazi, na koji način nastaje.

Promjena koju je donio europski Zeleni plan, a potom rat u Ukrajini i, nažalost, brojne domaće afere, prisilili su nas da preispitamo sve na što smo do tog trenutka bili navikli. Ono što smo podrazumijevali i uzimali zdravo za gotovo. Tu su i klimatske promjene koje se događaju, a proces tranzicije nikada nije jednostavan.

Za bilo koju promjenu komunikacija je ključna. Komunikacijom informiramo, educiramo i transformiramo stavove, jer samo informirani i educirani građani mogu mijenjati ponašanje i donositi odluke koje su bolje i za njih, ali i za društvo u cjelini.

Teme energije i klime ne smiju se gledati kao samostalne, već kao integrirane u svaki sektor društva. Nema više priče o turizmu bez priče o energiji i klimi. Nema priče o zgradarstvu ili posljepotresnoj obnovi bez razmišljanja o obnovljivim izvorima energije i gradnji koja će pridonijeti i prilagodbi na klimatske promjene. Važno je razumjeti da su priče povezane, a komunikacija mora biti jednostavna, razumljiva i dostupna svima.

Koji su Vam bili najveći komunikacijski izazovi u ovih sedam godina u REGEA-i? Jesu li Vam neke situacije posebno ostale u pamćenju? 

Energetika je tradicionalno zatvoreni sektor koji pomalo zazire od medija i javnosti. Ne postoji tradicija, ali ni znanje kako komunicirati energetske teme. Prije sedam godina energetikom se bavilo tek nekoliko novinara. Moglo ih se zaista nabrojati na prste jedne ruke.

Danas je to drugačije s obzirom na prihvaćenu vrijednost i važnost teme kojoj su uvelike pogodovale energetska kriza, ali i veća svjesnost o klimatskim promjenama.

Drugi izazov, s kojim se suočava većina komunikacijskih stručnjaka, jest kako na zanimljiv i jednostavan način ispričati priču iz sektora koji je objektivno tehnički, ali i pravno i financijski vrlo složen i približiti ju svakom čovjeku.

Treći komunikacijski izazov je razjasniti terminologiju. Nije svaka vremenska nepogoda posljedica klimatskih promjena. Bez obzira na uzrok, svakako moramo puno više raditi na prilagodbi klimi. To ne dovodim u pitanje. Svojim smo se načinom života previše odmakli od normalnog ne samo za prirodu već i za čovjeka.

U komunikacijskom smislu uvijek je važna suradnja s medijima koji moraju biti slobodni i neovisni, jer energetika je tema koja ulazi u sve strukture društva, pa tako i kada govorimo o prevelikom uplitu korumpiranih radnji.

Za kvalitetno informiranje uvijek su s jedne strane važni stručnjaci koji znaju jednostavno komunicirati svoje teme, komunikacijski profesionalci koji im pomažu da važne teme stignu do, s druge strane, ključnih medija koji, za dobrobit demokracija jednog društva moraju zadržati svoju slobodu. Svaka je početna situacija bila za pamćenje jer proboj teme – koji se dogodio naglo te u konačnici zahvatio sve strukture društva i potaknuo interes svih medija, bez obzira bave li se dnevnom politikom ili životnim stilom – bio je nevjerojatan.

Iznimno mi je drago što sam mogla gledati tu promjenu koja se još uvijek razvija i svakim je danom sve izraženija.

Na koje ste stvari vezane uz informiranje najviše ponosni? 

REGEA je od jedne male i gotovo nevidljive javne ustanove koja radi izvrsne projekta postala medijski vrlo zanimljiva adresa koja obiluje stručnim ljudima koji na jednostavan i razumljiv način mogu komunicirati o temama energije i klime. Posljednjih smo godina narasli na gotovo 50 zaposlenika i brojimo 500 milijuna eura potaknutih investicija.

Raditi u takvom okruženju koje prakticira ono što propovijeda i još k tome uspjeti da se to zna i u široj javnosti, svakako je dobar osjećaj. Vrhunac je našeg dosadašnjeg rada je dokumentarni film Sunčana strana budućnosti kojim smo dostojno obilježili 15 godina rada te progovorili o problemima kojima je danas izložen energetski sustav u Hrvatskoj.

Vjerujem da smo rijetki koji možemo komunicirati direktno iznoseći činjenice o problemu i istovremeno nuditi rješenja. Nikada nam kroz komunikaciju nije bio cilj ocrnjivanje drugih, kritika bez pokrića, prozivanje bez rješenja. Upravo suprotno. I u tome je naša najveća komunikacijska, ali i stručna snaga, i ono što nas i u komunikacijskom smislu čini drugačijima. U to čvrsto i vjerujemo.

Komunikacija koju vodim poziva na rješenja, na zajedničko djelovanje, na politiku koja treba slušati struku. Takva komunikacija je daleko najučinkovitija, a to onda pokazuju i brojke provedenih projekata iza nas.

Vjerujem da je REGEA, kad govorimo o informiranju, postala svojevrsni servis koji s jedne strane izvještava o vlastitim projektima, a s druge obrazuje opću i stručnu javnost o temama za koje je specijalizirana. Je li doista tako? 

Odgovornost je svakog pojedinca da pokuša društvu vratiti onoliko koliko je od društva dobio. To je jedna od naših ideja vodilja i zato se trudimo komunicirati što je više moguće, a dijelom te komunikacije i obrazovati. Uostalom, naša snaga je i u stalnom obrazovanju nas samih.

Svi članovi REGEA tima neprestano imaju priliku sudjelovati i sudjeluju na, na različitim edukacijama kako bismo pratili trendove koji se neprestano mijenjaju i kako bismo, u konačnici, široj javnosti mogli ponuditi uvijek nove informacije. Vjerujemo da se promjene mogu događati samo ako budemo uključeni svi ili barem većina nas. Priča energije i klime priča je svakog pojedinca i tiče se svih nas.

Kojim sve kanalima komunicirate što se događa u REGEA-i?

Na početku smo se najviše oslanjali na društvene mreže i temama pokušavali ući u nacionalne medije. Danas koristimo sve dostupne komunikacijske kanale. Komunikacijski procesi danas su izrazito složeni i zahtjevni. Pogotovo kada vam je ciljana publika – svi. Prema tome su i naši medijski kanali – svi. Naravno, ne komuniciramo svaku temu na isti način niti svaku temu komuniciramo na svim dostupnim kanalima.

Promišljamo koja je informacija za koju publiku i za koji medijski kanal. Vjerni smo i tradicionalnim i novim medijima, jer je izrazito važno da priču energije i klime čuju svi.

Kako Vas je poslovni put doveo baš u REGEA-u? Što vam je najzanimljivije kod rada agencije?

Smatram da je u bilo kojem poslu važno neprestano rasti i razvijati se, kao i vjerovati u ono što radimo. REGEA je sjajno i visoko motivirajuće okruženje u kojem neprestano guramo jedni druge prema naprijed. Kada pomislimo kako smo dosegli vrhunac, pokaže nam se da možemo još više i još bolje.

Neprestano promišljamo, sami sebi postavljamo nove izazove, jer put kojem želimo i nastojimo ići nije nimalo jednostavan. Energetska tranzicija kao i svaka tranzicija, promjena u životu, podrazumijeva mnogo rada, promišljanja i promjena koje nisu lake ni za jednog pojedinca. Nikada nisam mislila da ću se baviti komunikacijom energije i klime. Na početku je ni sama nisam najbolje razumjela, ali danas je to područje u kojem ne vidim samo svoju budućnost, već i ključne teme za budućnost cijelog planeta.

Čeka nas velik posao. Morat ćemo još veoma mnogo komunicirati i podosta raditi. Svi sektori, svi ljudi zajedno. Čista energija i zaštita klime otvaraju nam put za uključivo, pravedno i održivo društvo. Put na kojem trebamo razmisliti gdje smo bili, gdje smo danas i kamo želimo stići. Povratak na neke zaboravljene vrijednosti u ovom procesu iznimno je važan. Volim reći da je energetska tranzicija povratak na normalno za razliku od današnjeg društva koje nas je naviklo na stvaranje suvišnih viškova i na instant rješenja .