Sve što se zadnjih mjeseci događa rezultat je strujanja zraka iznad Europe koje je tjednima donosilo topli zrak iz Afrike, zadržavajući ga iznad gotovo cijelog kontinenta, osim Skandinavije. Međutim, u drugoj polovini travnja imali smo prodor hladnog zraka sa sjevera Europe koji je rezultirao stvaranjem ciklone iznad Italije koja je donijela nagli pad temperature, s promjenjivim i nestabilnim vremenom. Radi se o prirodnim varijacijama koje su uobičajene u klimatskom sustavu. Neke su malo brže, kao što je bila ova promjena vremena od druge polovine travnja, neku srednje brzine, ali ono što nas najviše zabrinjava i na što klimatolozi upozoravaju, je kontinuirani trend zagrijavanja našeg planeta.
Upravo o ovoj temu razgovarali smo s glavnim ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivanom Güttlerom.
Koji je glavni razlog takvom zagrijavanju?
„Kada govorimo o visokim temperaturama treba voditi računa o nekoliko elemenata. S jedne strane, imamo promjene u obrascima strujanja, kao što je gore spomenuto strujanje koje nam je u prvoj polovini travnja donosilo topao zrak s područja Afrike i temperature primjerenije početku ljeta. S druge strane, imamo i dodatne efekte. Primjerice, na globalnoj razini, El Niño, topla faza prirodnog fenomena u Pacifiku, koja dodatno podiže temperaturu cijelog planeta. Počeo je prošlo ljeto i sada se nalazi u silaznoj putanji, ali će zasigurno, u kombinaciji s klimatskim promjenama, 2024. godinu učiniti najtoplijom do sada ili drugom najtoplijom, nakon rekordne 2023.”
Ekstremno sušan istok 🇭🇷 u zadnja 3 mjeseca.
Ekstremno kišno riječko područje u zadnjih 9 mjeseci do 2 godine.
Više 👉https://t.co/jdlNGjPQmI#KišneISušnePrilike #SPIindeks pic.twitter.com/J6eQYAtuHM
— DHMZ (@DHMZ_HR) May 3, 2024
Što nas očekuje u narednim mjesecima, godinama?
U 2025. porast temperature će malo usporiti jer ćemo imati hladnu fazu tog fenomena u Pacifiku, La Niña. Međutim, to ne znači da će klimatske promjene stati. One idu i dalje. Upravo svi ovi procesi koje sam naveo događaju se u pozadini sporih, ali sveobuhvatnih klimatskih promjena. U deset godina se temperatura planeta otprilike podigne za trećinu stupnja Celzijusa. Nama se dijelovi Hrvatske zagrijavaju za trećinu ili čak pola stupnja svakih desetak godina. Taj trend zagrijavanje je kontinuirano prisutan – globalno, regionalno i lokalno. Važno je naglasiti da klimatske promjene donose ne samo visoke temperature i češće toplinske valove, već i sve intenzivnije i češće vremenske ekstreme. Također, sve više počinju utjecati i na promjene u hidrološkom ciklusu.“
Što možemo očekivati u narednim mjesecima – kakvo nas ljeto očekuje?
„Sezonske prognoze koje se izdaju za područje Europe signaliziraju kako će ljeto 2024. biti toplije od prosjeka. Na globalnoj razini, to je djelomično posljedica izlaska iz faze El Niño koji je donio visoke temperature u Pacifiku, a visoke temperature se mjere i u Atlantskom oceanu. Sve će to u određenoj mjeri utjecati i na vrijeme u Hrvatskoj. Dakle, prve rane prognoze pokazuju nešto toplije ljeto od prosjeka, a što se oborine tiče nešto suše. Ono što zabrinjava je vrlo jasan signal porasta toplinskih valova. Oni se naime pojavljuju puno češće, čak i tijekom cijele godine, ne samo ljeti. Kao i kod upozorenja na ekstremne vremenske pojave, i ovdje su ključni sustavi ranog upozorenja jer danas meteorolozi toplinske valove mogu prognozirati i do tjedan dana unaprijed. To pomaže građanima i žurnim službama da se na vrijeme prilagode i pripreme i time smanje rizik te posljedice takvih ekstremnih vremenskih događaja.“
Jesu li visoke temperature prouzročile iznimnu vidljivost i teži zrak saharskog pijeska, što nije bio slučaj prethodnih godina?
„Atmosfera strujanja stvaraju povoljne uvjete za podizanje i transport čestica Saharske prašine što može rezultirati lošom vidljivošću i povećanim koncentracijama čestica prašine i pijeska u zraku. Svakako da je potrebno jačati razumijevanje mogućeg utjecaj klimatskih promjena na učestalost i jačinu ovog prirodnog fenomena. Analiza epizode Saharske prašine koja je tijekom ovogodišnjeg Uskrsa zahvatila područje Hrvatske, a koju je napravila grupa znanstvenika, među kojima i naša Josipa Kuzmić, voditeljica Odjela za pomorsku meteorologiju, Područne meteorološke službe Rijeka, na vrlo jasan način objašnjava nastanak i utjecaj ove pojave na naše okruženje.
Kod nas epizode Saharske prašine nastaju kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere, od 5 000 m i više, izraženo jugozapadno ili južno strujanje koje u Hrvatsku donosi topao i vlažan zrak. Ta topla zračna masa u sebi sadrži i čestice pijeska iz sjeverne Afrike. Te čestice pijeska su jaki vjetrovi velike brzine nad saharskim područjem podigli s tla u više slojeve atmosfere gdje zahvaljujući jakim horizontalnim strujanjima mogu putovati tisuće i tisuće kilometara daleko od izvora. Do tla dolaze suhim ili mokrim taloženjem (blatna ili obojena kiša, snijeg). Epizode Saharske prašine uglavnom su sezonske. Rano proljeće je najaktivnije razdoblje za prijenos prašine iza Sahare u Europu. U Grčkoj i Španjolskoj nacionalne meteorološke službe prate, ali i daju prognozu epizoda saharske prašine.„
Unatrag nekoliko godina prisutan je trend negiranja klimatskih promjena – kako gledate na to i koliko je takav stav opasan?
„Poricatelja klimatskih promjena uvijek je bio, daleko više su bili zastupljeni prije 20, pa čak i 10 godina i s vremenom su prisutne određene oscilacije. Naravno da takvi stavovi mogu ozbiljno našteti suočavanju i rješavanju izazova koje donose klimatske promjene, kao i narušiti povjerenje u znanost i institucije. Svi mi koji se bavimo ovim područjem shvaćamo važnost temeljitog iznošenja argumenata i jasne komunikacije”.
“Ključno je uspostaviti dijalog, pružiti pouzdane informacije, izbjegavati pesimizam i senzacionalizam te odgovoriti na zabrinutosti, fokusirati se na pronalaženje zajedničkog jezika i vrijednosti. No, čini se kako je danas skeptika znatno manje jer tijekom naših života svjedočimo brojnim promjenama: manje je snijega, toplinski valovi se pojavljuju češće (ne samo 1 ili 2 puta tijekom ljeta, već 4 ili više puta), a oluje su češće i intenzivnije. Područje na kojem su skeptici sada najviše aktivni usmjereno je na načine rješavanja klimatskih promjena, uključujući strategije za ublažavanje i prilagodbu, primjenu tehnologija, postavljanje rokova i slično. Dobre i temeljite su rasprave uvijek nužne. No, valja biti svjestan da će nas gubitak vremena u slučaju usporavanja prijelaza na nisko-ugljično društvo dovesti u svijet u kojoj će klima biti nepovoljnija za ljude i ekosustave, a prilagodba na intenzivnije suše, požare, toplinske valove, poplave, oluje, porast razine mora skuplja i neizvjesnija.“
Gdje je Hrvatska na ljestvici povišenih temperatura i što sve radimo kako bismo smanjili negativan utjecaj na prirodu/klimu?
„Trendovi zatopljenja u Hrvatskoj su nešto veći nego globalno. Kroz zadnja desetljeća zabilježen je porast temperature od oko 0.3 °C do 0.5 °C svakih desetak godina, ovisno o lokaciji. Pritom osjetno raste broj dana s visokom temperaturom i toplinskih valova. Primjerice, godišnji broj vrućih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom većom od 30 °C raste oko jedan dan svake dvije godine u kontinentalnoj Hrvatskoj, a na Jadranu čak i nešto više. Osim porasta temperature, u Hrvatskoj postoje i sve veći rizici od ekstremnih vremenskih uvjeta, poplava, požara i suša te porasta razine mora za oko 3 mm godišnje. Nažalost, klimatski uvjeti koji ovim prirodnim nepogodama pogoduju su sve učestaliji. Projekcije zatopljenja u budućnosti ovisit će o tome koliko ćemo promijeniti obrasce naših aktivnosti vezano za emisije stakleničkih plinova, prvenstveno na globalnoj, ali i na lokalnoj razini.”
Jednako tako, naša izloženost klimatskim rizicima ovisi i o uspješnosti naše prilagodbe
“Na strateškoj razini treba istaknuti Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, u čijoj izradi su sudjelovali i stručnjaci DHMZ-a, te Procjenu rizika od prirodnih katastrofa. Pritom je važno da se realizacija predloženih mjera prilagodbe provodi s kvalitetnim hidrometeorološkim podacima prilagođenima području Hrvatske. U suprotnom riskiramo provedbu pogrešnih mjera što će dugoročno biti još skuplje nego ne učiniti ništa po pitanju klimatskih promjena. Na tom području nacionalne hidrometeorološko službe imaju važnu ulogu. Nakon što je DHMZ proveo modernizaciju sve tri motriteljske mreže i značajno unaprijedio svoju infrastrukturu, sada krećemo u izgradnju suvremenog sustav praćenja klimatskih promjena i njegovih posljedica. Projektom KlimProPos modernizirat ćemo naše meteorološke, hidrološke i klimatske usluge i servise te dodatno unaprijediti sustave za ranu najavu i upozorenja na ekstremne hidrometeorološke pojave. Osnovni preduvjet je nova upravna zgrada DHMZ-a koja će na jednom mjestu objediniti sve naše službe, laboratorije, našu arhivu i knjižnicu, napredne računalne sustave te koja će biti važna točka u nacionalnom sustavu prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena i provedbe aktivnosti u dijelu sustava za rana upozorenja na ekstremne vremenske događaje.“
I za kraj zamolila bih Vas nekoliko savjeta – kako se prilagoditi životu s ovako visokim temperaturama?
„Trend porasta temperature donosi sa sobom veće zdravstvene rizike zbog sve učestalijih toplinskih valova. Ti toplinski valovi ne samo da izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme, već imaju i šire društvene posljedice. Ovi rizici će se samo dodatno povećati. Na području Hrvatske tijekom ljeta 2023. zabilježena su tri toplinska vala, godinu prije toga puno više. Ekstreman primjer je godina 2003. u Francuskoj i ostatku zapadne Europe gdje su, nažalost, zabilježene velike ljudske žrtve. Prema nekim procjenama radi se čak o 70 tisuća ljudi koji su smrtno stradali zbog povećane temperature. Stoga je važno da građani prate upozorenja na toplinske valove kako bi se pravovremeno zaštiti i prilagodili. Zahvaljujući uspješnoj međusektorskoj suradnji više državnih tijela, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za medicinu i DHMZ-a, izdaju se upozorenja na toplinske valove, ali i hladne valove koji mogu utjecati na zdravlje građana. Upozorenja objavljujemo na našim mrežnim stranicama. Za vrijeme trajanja toplinskih valova ključno je pridržavati se savjeta zdravstvenih institucija. Na stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo možete pronaći preporuke za zaštitu od vrućine, a sigurno će vašim čitateljima biti koristan i letak Hrvatskog Crvenog križa kojega i mi dijelimo putem naših digitalnih kanala za vrijeme toplinskih valova i velikih vrućina.“
Klimatske promjene su nešto s čime se svakodnevno suočavamo, a njihov utjecaj na naše živote postaje sve vidljiviji. Iako nam se ponekad čini da ne možemo ništa promijeniti, to nije točno.
Možemo započeti od malih koraka – osvještavanjem svojih navika i ponašanja te promjenom prema održivijem načinu života. Možda ćemo postati svjesniji svoje potrošnje energije, više se osloniti na obnovljive izvore energije ili poticati održive prakse u našim zajednicama. Također, podržavanje inicijativa i politika koje se bave zaštitom okoliša može imati značajan utjecaj na širu razinu.
I dok se suočavamo s izazovima, važno je održati nadu i vjeru u pozitivne promjene koje možemo ostvariti zajedničkim djelovanjem. Svaki korak koji poduzmemo, ma koliko mali bio, može doprinijeti stvaranju održivije budućnosti za sve nas.
