Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je danas u Zagrebu otvorio vrata jedne od šest novoizgrađenih postaja u Hrvatskoj, četvrte u Zagrebu i prve postaje državne mreže u zapadnom dijelu grada, te jedine koja na zagrebačkom području mjeri crni ugljik, sastavni dio lebdećih čestica, koji ima značajan utjecaj na ljudsko zdravlje i može uzrokovati bolesti dišnog sustava.
Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je AIRQ projekta kojeg Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provodi od 2017. godine, a čiji je cilj ostvariti efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.
“Modernizacija provedena AIRQ projektom osigurala je cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka, što će nam pružiti vrijedne informacije kako bismo odredili utjecaj pojedinog izvora onečišćenja na kvalitetu zraka i samim time omogućiti donošenje odgovarajućih mjera i strategija za unaprjeđenje kvalitete zraka i osiguranje zdravijeg okoliša za sve građane”, poručila je voditeljica projekta i načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, Jadranka Škevin-Sović, dipl.ing.
Gradovi najkritičniji
Predstavljajući ostvarene rezultate istaknula je kako je, pored modernizacije i izgradnje ukupno 24 postaje za praćenja kvalitete zraka diljem Hrvatske, razvijen model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari što je posebno važno za ona područja na kojima nema mjernih postaja. “Time je osigurana 100 % pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka. A upravo u gradovima, gradskim i prigradskim naseljima najčešće i dolazi do prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari”, naglasila je Škevin-Sović.
Projektom AIRQ nadograđena je računalna infrastruktura DHMZ-a zbog povećanja kapaciteta, sigurnosti i pouzdanosti te osiguranja daljnjeg nesmetanog funkcioniranja državne mreže za praćenje kvalitete zraka, kao i ostalih moderniziranih i proširenih infrastrukturnih mreža DHMZ-a, meteorološke i hidrološke. AIRQ je omogućio i modernizaciju DHMZ-ovog umjernog laboratorija kako bi se osigurala sljedivost i pouzdanost mjerenja kvalitete zraka, kao i modernizaciju kemijskog laboratorija DHMZ-a i IMI-ja za analizu uzoraka oborine, lebdećih čestica i aerosola.
Kvalitetniji pregled stanja
“Projektom AIRQ kemijski laboratorij, koji djeluje u okviru Jedinice za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, nabavio je opremu vrijednu preko 2 milijuna EUR koja će se koristiti za fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Osim toga, obuhvaćen je i veći broja lokacija na kojima će se mjeriti kemijski sastav lebdećih čestica PM10 i PM2.5, što će pružiti bolji uvid u njihovu prostornu i vremensku raspodjelu, kao i relevantne informacije o izloženosti građana Hrvatske”, rekla je zamjenica koordinatorice projekta od strane IMI-ja, dr. sc. Ranka Godec koja je ujedno ukazala na značaj mjerne postaje na Jarunu koja je prva postaja državne mreže u zapadnom dijelu grada, te će, uz postojeće mjerne postaje Grada Zagreba, Susedgrad i Prilaz baruna Filipovića, dati potpunije informacije o kvaliteti zraka u dijelu grada u kojem živi trećina stanovnika Zagreba.
Prim. dr. sc. Matijana Jergović, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku i zamjenica voditeljice Službe zaštite okoliša i zdravstvene ekologije Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar (NZJZ), ukazala je na ozbiljnost problema onečišćenja zraka zbog njegovog utjecaja na zdravlje ljudi. Naime, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji onečišćenje zraka predstavlja najveći okolišni rizik za zdravlje ljudi, a prema procjenama Europske agencije za okoliš svake godine prouzroči otprilike 400.000 slučajeva preuranjenih smrti u Europi.
Upravo je to jedan od razloga što je Europska komisija predložila izmjene Direktive i usvojila Akcijski plan u kojem je kao jedan od ciljeva istaknuto smanjenje učinka onečišćenja zraka na zdravlje za više od 55 % na području Europske unije do 2030.
Razvoj važnih alata
“Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, kao ključni provoditelj preventivne medicine u Zagrebu pozdravlja svaki sveobuhvatni pristup istraživanju ove interdisciplinarne teme. Suradnja zdravstva s ključnim dionicima provoditeljima mjerenja od izuzetne je važnosti u skladu s najavljenim sniženjem dozvoljenih razina onečišćujućih tvari u vanjskom zraku, sukladno Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu iz 2022.”, poručila je prim. dr. sc. Matijana Jergović. Smatra kako je razvoj inovativnih alata s jednostavnim prikazom vrlo kompleksnih rezultata praćenja kvalitete zraka u vremenu i prostoru iznimno važan za razvoj sustava procjena utjecaja kvalitete zraka na zdravlje te je istaknula kako i NZJZ, zahvaljujući sufinanciranju iz EU fondova, sudjeluje u razvoju infrastrukture pomoću koje će biti lakša usporedba okolišnih pokazatelja kvalitete zraka sa zdravstvenim pokazateljima. „To će omogućiti ciljanije procjene i preporuke preventivnih mjera“, zaključila je.
Domagoj Mihajlović, voditelj Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka, Luka Mrvoš, voditelj Odjela za mjerenje kvalitete zraka, te Mladen Rupčić, voditelj Odjela za održavanje infrastrukture DHMZ-a okupljenima su demonstrirali način mjerenja kvalitete zraka na postaji Zagreb-4 koji uključuje: uzorkovanje zraka, mjerenje kvalitete zraka mjernom opremom, prijenos izmjerenih podataka i njihovu diseminaciju prema bazi DHMZ-a i portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj o kojem skrbi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Na portalu su građanima dostupni podaci o kvaliteti zraka u realnom vremenu. “Postaja Zagreb-4 jedina je u Zagrebu koja mjeri crni ugljik ili čađu. To su vrlo sitne čestice koje nastaju nepotpunim sagorijevanjem drva i fosilnih goriva. Ove čestice imaju značajan utjecaj na ljudsko zdravlje, jer mogu duboko prodrijeti u dišni sustav”, objasnio je Domagoj Mihajlović istaknuvši kako ova postaja omogućava mjerenja koja pružaju pregled glavnih uzročnika onečišćenja zraka na širem području Zagreba.
Dr. sc. Silvije Davila iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) je objasnio kako radi uređaj za prikupljanje sitnih čestica PM2.5 na postaji Zagreb-4. To je uređaj koji automatski skuplja uzorke lebdećih čestica svakih 24 sata. “Prikupljeni uzorak analizira se gravimetrijski na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, a po potrebi se provode i dodatne kemijske analize. Mjerenja se vrše referentnim metodama, a dobiveni podaci o 24-satnim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5 koristit će se za ocjenu kvalitete zraka na području Jaruna”.
Projektom “AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka” uspostavlja se cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka u Hrvatskoj u svrhu zadovoljenja europskih i nacionalnih kriterija o očuvanju zdravlja ljudi i okoliša. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a njegova ukupna vrijednost iznosi 16.606.742,32 EUR.
