Nakon sastanka videokonferencijom na 27. summitu EU-Japan u četvrtak (27. svibnja), čelnici su se obvezali “udružiti snage kako bi porazili pandemiju COVID-19 i izgradili otpornije, zeleno i digitalno gospodarstvo”. “Danas pandemija COVID-19, rastući utjecaji klimatskih promjena i novi sigurnosni izazovi u Indo-Pacifiku i širom svijeta čine našu suradnju potrebnijom više nego ikada”, stoji u zajedničkoj izjavi koju je potpisala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i japanski premijer Yoshihide Suga.
Ističući značajan doprinos obje strane globalnoj inicijativi za cjepiva COVAX, pozdravile su vodeću ulogu EU-a kao dobavljača cjepiva širom svijeta, uključujući i Japan. Čelnici su se također obvezali “olakšati trgovinu između dviju strana, intenzivirati zajednički rad na povezanosti i razvojnoj suradnji te povećati istraživanje, inovacije i industrijsku suradnju”.
Zelena ekonomija identificirana je kao glavno poglavlje za bilateralne odnose i trgovinu, potpisom zajedničkog priopćenja od devet stranica, “Prema zelenom savezu”, usvojenog na kraju summita. “Klimatska neutralnost je za obje strane odabrana strategija za rast, radna mjesta i konkurentnost, kako je utvrđeno u Europskom zelenom dogovoru i u japanskoj strategiji zelenog rasta”. Obje su strane izjavile da su predane promicanju inovacija u zelenim tehnologijama, uključujući poboljšanu energetsku učinkovitost i široko primjenjivanje obnovljive energije, kao fokus svojih strategija za ostvarenje energetske tranzicije.
Frans Timmermans, šef EU-a za klimu, rekao je da će Europa i Japan “raditi na tome da našu predanost Pariškim sporazumom ostvare i potaknu na jačanje globalnog zamaha prije COP26”, UN-ovog klimatskog summita koji se održava u studenom. „Ovo je prvi zeleni savez EU. To je istinska prekretnica u našim naporima da do sredine stoljeća stvorimo globalnu koaliciju za neto nulu ”, rekao je Timmermans u izjavi.
EU i Japan potpisali su ugovor o slobodnoj trgovini 2018. godine, stvarajući najveću otvorenu trgovinsku zonu na svijetu i dogovorivši se da će zajedno raditi na održavanju pariškog klimatskog sporazuma. Međutim, pred savezom je daljnji rad. Govoreći nakon summita, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da, iako je “Japan istomišljenik EU-a” i unatoč “dobrom napretku u partnerstvu, još treba puno učiniti”. Iako se Japan u listopadu obvezao smanjiti emisiju ugljika na neto nulu do 2050. godine, još uvijek se oslanja na ugljen gotovo trećinu svoje proizvodnje električne energije, što ga čini petim svjetskim onečišćivačem emisijom ugljičnog dioksida. Upotreba ugljena u zemlji povećala se nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi.
EU porez na granicu ugljika
Pieter de Pous, istraživač s klimatskim istraživačkim trustom E3G, kaže da udar na nulu do 2050. znači da će Japan trebati postići “nultu snagu emisije do 2035.” i postati “bez ugljena do 2030”. “EU se približava ovom putu, nadamo se da ovo oponašanje može pomoći i Japanu da stigne tamo”, rekao je de Pous na Twitteru. Ipak je nejasno hoće li Zeleni savez biti dovoljan da zaštiti japanske tvrtke od nadolazećeg mehanizma prilagodbe granica EU-a (CBAM). Porez na ugljik koji bi trebao biti predstavljen u srpnju ima za cilj odrediti cijenu uvoza iz zemalja u kojima je onečišćenje jeftinije, kao način zaštite europskih proizvođača koji se suočavaju s većim troškovima ugljika.
U svojoj zajedničkoj deklaraciji, EU i Japan rekli su da “predviđaju raspravu o cijenama ugljika, kao i mjerama prilagodbe granica ugljika koje su kompatibilne s WTO-om”, bez daljnjeg razrađivanja. To je potaknulo skeptične komentare briselskih komentatora. “Kako je, zaboga, Japan povukao Zeleni savez s EU?” pitao se Hosuk Lee-Makiyama, direktor Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju (ECIPE), Think Tanka.
Izvor: www.euractiv.com
