Kontejnerski brod

Eksperiment za čišći okoliš: Kontejnerski brod testirao novi sustav za ublažavanje štetnih emisija

GREEN_300_listici_sredina

Sustav za hvatanje vlastitih emisija CO2

Kontejnerski brodovi testiraju prikupljanje vlastitih emisija CO2 kako bi ublažili štetne emisije.

Sounion Trader, 240 metara dugačak kontejnerski brod, nedavno je u Perzijskom zaljevu testirao inovativni sustav za hvatanje emisija ugljika. Tehnologiju je razvio startup Seabound iz Velike Britanije ne bi li riješili utjecaj pomorske industrije na okoliš, koja je odgovorna za tri posto globalnih emisija CO2.

Brodarske tvrtke istražuju različite strategije kao što su čišća goriva, podmazivanje trupa s mjehurićima i ponovnu uporabu jedara, kako bi ispunili svoju obvezu neto nulte emisije CO2 do 2050. godine.

Iako hvatanje i pohranjivanje emisija CO2 na brodu predstavlja potencijalno rješenje, suočava se s izazovima.

Roujia Wen iz Seabounda priznaje da je prilagodba sustava, prvotno dizajniranog za velike elektrane, ograničena specifičnostima broda. Drugi izazov predstavlja osiguravanje potrebne energije za učinkovito ponovno punjenje kemijskih sorbenata, tvari koje mogu vezivati druge tvari fizikalnim i kemijskim silama. Tristan Smith s Londonskog sveučilišta upozorava da neki postojeći sustavi povećavaju potrošnju goriva za trećinu kako bi uhvatili samo polovicu emisija CO2.

Jasper Ros iz TNO-a (organizacije koju financira Nizozemska i koja povezuje ljude i znanje radi stvaranja inovativnih rješenja za održivo, zdravo i sigurno društvo) naglašava prostorna ograničenja povezana s takvim sustavima, koja utječu na kapacitet tereta, osobito na duljim putovanjima. Osim toga, pohranjeni CO2 dodaje masu brodu, utječući na stabilnost broda i učinkovitost goriva, piše New Scientist.

Ispitivanja tvrtke Seabound otkrila su da sustav hvata otprilike jednu tonu CO2 dnevno, predstavljajući tek mali udio ukupnih emisija.

Unatoč tome, Roujia Wen predviđa razvoj punog sustava koji će uhvatiti do 95 posto emisija CO2 s broda. Seabound optimizira korištenje energije premještanjem dijela procesa u more, propuštanjem ispušnih plinova kroz sorbens kalcijevog oksida, koji se ponovno puni kada se čvrsti kamenčići kalcijevog karbonata istovare radi trajnog skladištenja. Sličan pristup koristi i nizozemska tvrtka Value Maritime s tekućim sorbensima amina, hvatajući do 40 posto CO2 u ispušnim plinovima.

Unatoč privlačnosti navedenih sustava za smanjenje emisija, Smith upozorava da bi ih brzo usvajanje čišćih goriva za brodarstvo moglo učiniti zastarjelima osim, ako ne postignu visoke stope hvatanja po konkurentnoj cijeni. Naglasak je zapravo na hitnosti dekarbonizacije pomorskog prometa, zbog odgođenog početka u rješavanju ekoloških problema.

PHOTOS BY: Unsplash.com / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.