U jutarnjim satima, 6. lipnja, srušena je brana Kakhovka u južnoj Ukrajini, koja zadržava veliki spremnik što vodom opskrbljuje tamošnje stanovnike i osigurava vodu za hlađenje najveće nuklearne elektrane u Europi – Zaporožje,  koja se nalazi oko 160 km uzvodno i pod kontrolom je Rusije.

Je li ugrožena nuklearna elektrana Zaporožje?

Voda iz brane Kahkovka koristi se za hlađenje reaktora i iskorištenoga goriva na najvećem nuklearnom postrojenju u Europi, Zaporožje. To postrojenje je već mjesecima okupirano od strane Rusije, što Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) smatra rizikom od nuklearne nesreće zbog poremećaja normalnog rada i intenzivnih lokalnih sukoba. IAEA je izjavila da prati situaciju, ali trenutno nema “neposrednog rizika za sigurnost postrojenja”.

Olena Pareniuk, znanstvenica koja radi na lokaciji Černobila na sjeveru Ukrajine, izjavljuje za strane medije da je nuklearka isključena od kraja prošle godine, pa su zahtjevi za hlađenjem reaktora manji nego što bi bili kada bi postrojenje bilo u funkciji.

No znanstvenica upozorava na dva moguća problema: na moguću nestašicu svježe i hladne vode koja bi otežala vitalno hlađenje te posljedice od poplave koji bi mogli utjecati na napajanje potrebno za sigurnost isključene elektrane.

Jedan od problema koji navodi Olena Pareniuk  jest što je razina vode u rezervoaru iza oštećene brane bila 16,4 metra u 8 sati 6. ipnja, ali ako padne ispod 12,7 metara, neće biti moguće pumpati vodu iz spremnika, što će otežati hlađenje reaktora.

Postoje i drugi rizici po ljudski život

Stanovništvo grada Khersona, koji se nalazi nizvodno i u kojem živi od 280.000 stanovnika, u fazi je evakuacije, a moglo bi biti pogođeno i stanovništvo 80 gradova i sela nizvodno od brane.

Mihajlo Podoljak, visoki savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru je napisao: “Kao rezultat terorističkog čina, mnoga naselja će nestati s karte. Ljudi će umrijeti.”

Kakva je situacija s pristupom vodi?

Ljudi u dijelovima Ukrajine sada se suočavaju s neizvjesnim opskrbama svježom vodom. Ruski okupirani Krim uvelike ovisi o vodi iz Sjevernokrimskog kanala koji se opskrbljuje rijekom Dnjepar, gdje se nalazila oštećena brana.

Dužnosnici iz regije kažu da su trenutne zalihe vode dostatne za kratkoročno razdoblje, ali rizik od nestašice vode bit će jasniji u idućim danima.

Ekološka katastrofa je neizbježna

Ukrajinski dužnosnici, među kojima je Mihajlo Podoljak, smatraju da poplave također predstavljaju ekološku katastrofu. Iako je ekosustav ovoga područja navikao na visoke vodostaje i teške uvjete zimi, sada je vrijeme razmnožavanja životinjskih i biljnih vrsta pa je cijeli biosustav u velikoj opasnosti.