Kako otkriva BBC, u zabačenoj regiji Kazahstana iz plinskog izvora još od lipnja prošle godine cure goleme količine metana. Naime, 9. lipnja 2023. godine, tijekom bušenja u regiji Mangistau, u jugozapadnom Kazahstanu, došlo je do eksplozije i požara koji je trajao šest mjeseci, a službeno je ugašen tek 25. prosinca. U ovme razdoblju iz bušotine je iscurilo oko 127.000 tona metana, snažnog stakleničkog plina, mnogo jačeg od ugljičnog dioksida.
Međutim, kompanija Buzachi Neft, koja upravlja izvorom, negirala je posljedice eksplozije i pokušala ih umanjiti te je u javnost izlazila s tvrdnjom da je bušotina sadržavala samo ‘zanemarivu‘ količinu plina i da je metan, koji je iscurio, izgorio prilikom izlaska iz bušotine. Ovaj je incident, kako izvještava BBC, prva istraživala francuska geoanalitička tvrtka Kayrros, a njihovu je analizu potvrdio i nizozemski Institut za svemirska istraživanja i Politehničko sveučilište Valencije u Španjolskoj.
Proud to see our #EarthObservation tech & #AI analytics featured in @Bloomberg @climate.
Our #satellite data accurately pinpointed a major #methane leak in #Kazakhstan, equivalent to the emissions from over 2.49 million cars.
Read more: https://t.co/sTf9ABE2Ci
— Kayrros (@Kayrros) August 4, 2023
Analizirajući satelitske podatke, znanstvenici su zaključili su da je iz jednog jedinog izvora iscurilo 127.000 tona metana, što je ujedno bilo drugo najgore curenje ovoga plina izazvano ljudskom aktivnošću dosad zabilježeno.
Prema kalkulatoru stakleničkih plinova Američke agencije za zaštitu okoliša, utjecaj ove količine metana ekvivalentan je vožnji 717.000 automobila s motorom na unutarnje izgaranje čitavih godinu dana. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, metan je odgovoran za 30 posto porasta globalne temperature od početka industrijske revolucije.
Da ironija bude veća, na prošlogodišnjem klimatskom samitu COP28, Kazahstan se priključio akciji Global Methane Pledge, dobrovoljnom sporazumu 150 zemalja koje su obećale smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030. godine.
