Sir David Attenborough

Djetinjstvo proveo skupljajući fosile i kamenje: David Attenborough danas slavi 97. rođendan

GREEN_300_listici_sredina

Sretan rođendan veliki čovječe

Da su godine samo broj, u punom smislu te riječi tome svjedoči sir David Attenborough koji danas slavi 97. rođendan, a i dalje radi ono što voli. Dječak koji je obožavao istraživati dvorišta i lokalne šume u rodnom gradu, izrastao je u omiljeno telvizijsko lice (i glas) koji nas u trenu iz naslonjača našeg doma uspije teleportirati u neke nove i neistražene ljepote svijeta.

Omiljen među svim generacijama, prirodoslovna institucija i čovjek velikog srca. Ovako otprilike ljudi diljem svijeta opisuju sir Davida Attenborougha koji danas, 8. svibnja slavi 97. rođendan.

Dječak koji je istraživao dvorišta sveučilišta

Rođen je u Isleworthu u Velikoj Britaniji kao srednji od tri sina u obitelji. Otac je bio na čelu Sveučilišta u Leicesteru, a tada još maleni David oduvijek je pokazivao zanimanje za životinje, prirodu, ali i arheologiju. Attenborough je proveo djetinjstvo skupljajući fosile, kamenje i razne prirodne uzorke. Kako je otac znao sve profesore i velika imena iz svijeta znanosti, dječk David bio je izuzetno polaskan činjenicom da se prva žena arheologije Jacquetta Hawkes divila njegovoj kolekciji skupljenih fosila. Proveo je mnogo vremena u krugu sveučilišta. U dobi od oko 11 godina, čuo je da odjel za zoologiju treba veliku zalihu daždevnjaka i naravno da je postao glavni donator, no malo tko je osim njega znao što to skrivaju lokve neposredno uz ovaj odjel sveučilišta. David ih je sve sam istražio.

Godinu dana kasnije, njegova posvojena sestra Marianne dala mu je komad jantara koji je sadržavao prapovijesna bića; nekih šezdeset godina kasnije, to će biti fokus njegovog programa “The Amber Time Machine”. I dok bi njegovi vršnjaci “bježali” na igrališta ganjajući loptu, David bi se iskradao na predavanja na sveučilištu i bio očaran svime što bi tamo čuo. Godine 1947. diplomirao je zoologiju i geologiju na Sveučilištu u Cambridgeu, a vrlo brzo počeo je raditi na BBC-u.

Zaslužan za emitiranje Monty Pythona

Dokumentarnom serijom iznimne popularnosti “Potraga za životinjama” iz 1954. godine, o potragama za divljim životinjama za londonski zoološki vrt, u sklopu koje na televiziji prvi put prikazuje komodskoga varana, etablirao se kao televizijski autor, scenarist i producent te prepoznatljiv voditelj i narator dokumentarnih filmova o prirodi, evoluciji, biljnome i životinjskome svijetu. Od 1965. vodio je novi kanal BBC-2 i nadgledao prvi prijenos u boji u Europi, a kao direktor programa oba BBC-jeva kanala potaknuo neke od najznačajnijih projekata te mreže poput serije “Civilizacija” Kennetha Clarka i “Čovjekov uspon” Jacoba Bronowskoga, skeč-program Montyja Pythona i još mnogo toga.

Mnogo je dokumentarnih serija i nagrada koje ovaj živopisni prirodoslovac broji u svojoj karijeri, a ujedno je i jedina osoba koja je osvojila nagrade BAFTA u crno-bijeloj, u boji, visokoj rezoluciji te 3D i 4K rezoluciji. Tijekom svog života prikupio je desetke počasnih diploma, uključujući i tri nagrade Emmy za izvanrednu naraciju. Dok se Attenboroughov raniji rad više fokusirao na čuda prirodnog svijeta, njegov je kasniji rad glasnije podržavao probleme zaštite okoliša. Zalagao se za obnovu planetarne bioraznolikosti, ograničavanje rasta stanovništva, prelazak na obnovljivu energiju, ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje potrošnje mesa i odvajanje više područja za prirodno očuvanje.

Nije mu drago što ga smatraju nacionalnim blagom

O njegovom emitiranju i strasti prema prirodi, a iz neprofitne organizacije National public radio istaknuli su jednom prilikom da je David lutao svijetom i dijelio svoja otkrića i entuzijazme svojim patentiranim polušaptavim načinom pripovijedanja. Općenito ga se smatra nacionalnim blagom u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako on sam ne voli taj izraz.

Cijeli je svoj život posvetio radu za dobrobit prirode, na male ekrane svakodnevno donosio ljepote biljnog i životinjskog svijeta, snimio neke od legendarnih kadrova poput onih gdje se blisko susreće s gorilama ili pak najnovije, gdje je riskirao ptičju gripu ne bi li iz prve ruke vidio na velškom otoku Skomeru pile vodene ptice Manx kako leti na svojoj migraciji dugoj gotovo 10 000 kilometara u Južnu Ameriku, tijekom snimanja svoje nove serije “Divlji otoci”. Kako bi vidio pticu kako napušta Skomer, 97-godišnja legenda bila je smještena u mraku pokraj njezine jazbine nekoliko sati.

Upravo je serijal “Divlji otoci” najavljen kao posljednji koji će Sir Attenborough snima osobno na lokacijama, no tu ne planira stati. Njegove naracije i dalje će biti prisutne u drugim projektima. Glasnogovornik Attenborougha rekao je medijima da on ima još mnogo stvari u planu i da definitivno neće odstupiti, a David je definitivno dokaz kako su godine samo broj.

PHOTOS BY: Guliveg image, Youtube screenshot, Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.