Onečišćenje zraka i dalje je vodeći zdravstveni problem jugoistočne Europe čiji su stanovnici izloženi koncentracijama atmosferskih lebdećih čestica aerodinamičkog promjera manjeg od 2,5 μm (PM2,5) znatno iznad godišnje referentne vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 5 μg/m3, kaže novo izviješće “Clearing the Haze: Prioritizing Air Quality in Southeast Europe”, kojeg je objavila organizacija State of Global Air.
Onečišćeni zrak čini mješavina čestica i plinova, čiji izvori i sastav variraju u vremenu i prostoru. Ono što je zabrinjavajuće je da do 71% stanovništva u jugoistočnoj Europi živi u područjima koja ne zadovoljavaju sadašnju graničnu vrijednost kvalitete zraka EU godišnjeg prosjeka.
Kvaliteta ipak postaje bolja
Najviši godišnji prosjek PM2,5 izloženosti tijekom 2019. ustanovljen je za Sjevernu Makedoniju (30,3 μg/m3), dok je Rumunjska imala najnižu izloženost (15,7 μg/m3). Dobre vijesti su pak to što se godišnja prosječna izloženost PM2,5 se smanjila za svaku zemlju u regiji tijekom posljednjeg desetljeća, s najvećim smanjenjem u Srbiji, gdje su razine PM2,5 tijekom 2019. bile 19,1% niže u usporedbi sa 2010.
Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku doprinosi povećanom riziku od bolesti i smrti kao posljedice kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su ishemijska bolest srca, rak pluća, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), moždani udar i dijabetes tipa 2, kao i infekcije donjih dišnih puteva (npr. upala pluća) posebno kod djece mlađe od 5 godina. Izloženost PM2,5 također dovodi majke u opasnost od preranog rađanja beba i rađanja beba težine manje od normalne, koje su podložnije umiranju od niza oboljenja ili se smatra da su kasnije u životu pod povećanim rizikom od oboljenja. Također nova istraživanja pokazuju povezanost onečišćenja zraka i kognitivnih poremećaja uključujući demenciju.
Onečišćenje zraka je među 10 najvećih čimbenika rizika lošeg zdravlja u svakoj zemlji jugoistočne Europe. 11,8% svih smrtnih slučajeva u jugoistočnoj Europi u 2019. godini (56.300 smrtnih slučajeva) pripisuje se onečišćenju zraka. Rumunjska je imala najveći broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju onečišćenom zraku (17.100) u regiji dok je Crna Gora imaja najmanji (700).
Goriva, poljoprivreda, požari…
Stope smrtnosti povezane s PM2,5 premašuju globalnu stopu od 53,5 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika u osam od devet zemalja – Slovenija je jedina iznimka.
Ključni izvori PM2,5 u jugoistočnoj Europi PM2,5 nastaju iz prirodnih i antropogenih (ili uzrokovanih ljudskom aktivnošću) izvora. Uobičajeni prirodni izvori uključuju prašinu nanesenu vjetrom, morski sprej i šumske požare, dok antropogeni izvori uključuju izgaranje fosilnih i biogoriva, industrijske procese, poljoprivredu i gospodarenje otpadom.
Važni doprinosi izloženosti PM2,5 iz goriva u regiji uključuju ugljen, tekuća goriva i prirodni plin, te čvrsta biogoriva. Kao pojedinačni izvori, izvori u kućanstvima najviše su doprinjeli (20%) smrtnim slučajevima pripisanim PM2,5 tijekom 2019, zatim slijedi proizvodnja energije (18%), prašina nošena vjetrom (13%), poljoprivreda (13%), i promet (7%).
