Ne samo da će se stvoriti velike količine hrane i komunalnog organskog otpada, već će biti i sve veće količine poljoprivrednog otpada kako se globalna potražnja za povrćem, voćem i žitaricama povećava. Otpad hrane ima svoje probleme, uključujući emisije stakleničkih plinova, neugodne mirise, štetočine i otrovne tekućine koje se mogu infiltrirati u izvore vode. Osim toga, svake godine deponije zauzimaju sve više zemljišta, dosežući rubove naselja, što može dovesti do zdravstvenih problema onih koji žive u blizini.
U nastojanju da smanje rastući problem zbrinjavanja otpada od hrane, istraživači se usredotočuju na razvoj novih tehnologija koje koriste otpad za proizvodnju čiste energije – proces poznat kao rasplinjavanje biomase. Rasplinjavanje biomase koristi toplinu, kisik, paru ili njihovu mješavinu za pretvaranje biomase — hrane, poljoprivrednog otpada i drugih bioloških materijala — u mješavinu plinova koja se može koristiti kao gorivo.
Rasplinjavanje biomase djeluje tako što se polusuhi otpad hrane unosi u jedinicu gdje prolazi kroz vruću tvar i pretvara se u plin/gorivo. Ovaj proces, poznat kao fluidizacija, vrlo je učinkovit u pretvaranju otpada hrane u visoko vrijedne izvore energetski bogatog sinteznog plina, mješavine vodika, metana, ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida, koji se također naziva sintetski plin. Singas se može koristiti za proizvodnju topline i energije. Ovaj proces je održiv i smatra se ugljično neutralnim.
Poljoprivredna gospodarstva, gradovi i općine mogli bi implementirati ovu održivu tehnologiju za smanjenje komunalnih troškova za grijanje i električnu energiju. Također bi mogli značajno smanjiti ovisnost o odlagalištima i smanjiti operativni proračun za usluge gospodarenja čvrstim otpadom.
Zamjena fosilnih goriva
Potrošnja fosilnih goriva i njihovih derivata stvorila je ekološku krizu, uglavnom zbog emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Kako vlade diljem svijeta provode klimatske politike koje ograničavaju emisije stakleničkih plinova ili ih oporezuju, važno je zamijeniti fosilna goriva alternativnim obnovljivim izvorima energije kao što su poljoprivredni i prehrambeni otpad.
Iako se sintetski plin može koristiti kao konvencionalni prirodni plin, koji je fosilno gorivo na bazi metana, ti se plinovi mogu dalje pretvoriti u kemikalije na biološkoj bazi visoke vrijednosti kao što su metanol i amonijak. Rasplinjavanjem biomase također se stvara biougljen, koji se može koristiti za poboljšanje plodnosti tla.
Održivo i kružno gospodarstvo
Rasplinjavanje biomase je održiva i tehnološka strategija koja pretvara otpad od hrane u proizvod s dodanom vrijednošću. To je korak na putu do kulture kružnog gospodarstva bez otpada. Voditelji politika i vlade moraju podržati održive programe pružanjem financijske pomoći, subvencija i poreznih poticaja. Ovi programi također mogu potaknuti pojedince i tvrtke da ulažu u tehnologije rasplinjavanja biomase i razviju ih u komercijalnim razmjerima.
Rasplinjavanje biomase približava gradove i općine korak bliže prestanku zabrinutosti oko rasipanja hrane. Također pomaže zadovoljiti potrebe za energijom i potiskuje upotrebu fosilnih goriva te će nam pomoći da prijeđemo na održivo i kružno gospodarstvo.
