Zabrana plastičnih vrećica težine od 15 do 50 mikrona dočekana je kao sjajna vijest, no izračuni Jutarnjeg lista pokazuju da je ova odluka, donesena prije nešto više od godinu dana, ipak imala propuste pogubne za okoliš.

Zbog zabrane je količina vrećica debljine od 15 do 50 mikrona u odnosu na godinu prije smanjena s 1489 tona na 303 tone, no udio još lakših plastičnih vrećica za koje ne vrijedi zabrana je porastao za 17 posto. Ipak, udio laganih vrećica je općenito smanjen za 44 posto.

No loša se stvar dogodila u drugome smjeru – količina debljih vrećica iznad 50 mikrona porasla je za čak 276 posto.

U Hrvatskoj smo, dakle, ispunili europske direktive za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica, ali pod cijenu povećanja potrošnje debljih vrećica.

U prošloj je godini tako napravljeno 2022 tone debljih plastičnih vrećica, dok je u 2021. godini ta brojka iznosila 538 tona.

Rezultat svega je da smo prošlu godinu zaključili s do sada najvećom tonažom plastičnih vrećica ikada. Radi se o rekornih 3364 tone plastike, dok smo, primjerice, u 2018. godini bili na tri tisuće tona.

Sve u svemu, zabrani usprkos, 2022. završili smo s dosad najvećom tonažom plastičnih vrećica na tržištu – u odnosu na 2018., kada su na tržište, u obliku plastičnih vrećica, izbačene tri tisuće tona plastike, lanjsku smo godinu završili s dosad rekordne 3364 tone, što je čak 450 tona više nego u godini prije.