Iako je poznato da su drevni ljudi živjeli na Arapskom poluotoku tijekom prapovijesti, organski ostaci su rijetki zbog loše konzervacije u suhom području. Stoga, istraživači su tražili područja koja bi mogla sačuvati artefakte jer su bila zaštićena od sunca, vjetra i divljih promjena temperature tijekom prošlih tisućljeća. Umm Jirsan, vulkanski tuneli od lave, ispunjavaju te kriterije, pa je tim arheologa odlučio istražiti to područje.
Njihova pretpostavka pokazala se točnom. Pronašli su artefakte poput komadića tkanine i obrađenog drva; crteža životinja na stijenama te ljudske ostatke kostiju. Ovi nalazi otkrivaju da su ljudi unatrag 7000 do 10 000 godina naseljavali vulkanske tunele od lave. Umm Jirsan, vulkanski tuneli, najduži su prolazi kroz vulkansko područje u Arabiji (1481 metar), objavili su znanstvenici prošli tjedan u časopisu PLOS One.
Ljudi koji su obitavali u vulkanskom tunelu ostavili su jasne tragove – kosti ovaca i koza, kao i crteže životinja na stijenama, što objašnjava da su ih već tada kultivizirali. Također, kemijska analiza ostataka pokazala je upotrebu određenih biljaka, poput žitarica i voća – vjerojatno zbog pokušaja uzgoja biljaka u brončanom dobu, rekao je tim u priopćenju.
Ovo otkriće otvara novu perspektivu iz povijesti čovjeka, ali arheolozi na temelju nalaza pretpostavljaju da ljudi nisu trajno boravili u vulkanskim tunelima, nego da je su takva mjesta birali kao privremenu nastambu, usputnu stanicu na putu stočara, koja ih je opskrbljivala hladovinom i vodom ili je ovakvo skrovište u ranijim razdobljima bilo povezano s lovačkim aktivnostima.
