Palmino ulje je najpopularnije korišteno biljno ulje na svijetu. Koristi se u gotovo svemu – od grickalica, šampona pa sve do biogoriva, tako da ga možete pronaći u gotovo polovici artikala u većini supermarketa.
Nastaje iz ploda uljne palme (Elaeis guineensis), koja je originalno porijeklom iz zapadne Afrike.
Nekad davno, ova vrsta ulja koristila se samo u nekolicini namirnica, ali s većim prinosom i niskim troškovima rada, prometnula se u brzorastuću industriju koja ima velik utjecaj na okoliš.
Uništavanje ekosustava
Najveći je problem deforestacija. Kako bi se napravilo mjesta za plantažu palmi, sijeku se golema područja tropskih šuma i drugih ekosustava. Upravo zbog palminog ulja uništeno je kritično stanište za orangutane i brojne druge ugrožene vrste – uključujući nosoroge, tigrove i slonove.
Štoviše, broj orangutana prepolovljen je u posljednja dva desetljeća, a sve zbog pojačane deforestacije.
Osim toga, zbog krčenja plantaža koje su u međuvremenu podivljale, dogodili su se i katastrofalni požari u Indoneziji, a s proizvodnjom palminog ulja povezuje se i iskorištavanje radnika te dječji rad.
Utjecaj na zdravlje
U usporedbi s drugim tekućim uljima, palmino ulje ima relativno visok udio zasićenih masti. Točnije, sadrži oko 49 posto zasićenih masnoća, dok maslinovo ulje sadrži manje od polovine toga.
Inače, zasićene masti povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti i kroničnih zdravstvenih stanja.
No, stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline, navode da jedna žlica palminog ulja sadrži:
114 kalorija,
14 grama masti, od čega 6.5 grama nezasićenih masti,
11 posto od preporučene dnevne doze unosa vitamina E.
Ipak, problem je u hidrogenizaciji ulja, čime mu se načelno produljuje rok trajanja, ali u tom procesu ono gubi gotovo sva nutritivna svojstva.
Rast na tržištu
Prema analizama, globalna proizvodnja palminog ulja više se nego učetverostručila s 15 milijuna tona 1995. na 66 milijuna tona 2017. godini. Globalno tržište palminog ulja procijenjeno je na 67,3 milijarde američkih dolara 2022. i očekuje se da će rasti po ukupnoj godišnjoj stopi rasta od 5,1 posto od 2023. do 2030.
Dok je potražnju za palminim uljem možda teško zaustaviti, podupiranjem održivo proizvedenog palminog ulja potrošači mogu igrati ulogu u smanjenju razaranja uzrokovanog korporativnim interesima. I to je, zapravo, jedini način.
Naime, nije rješenje u potpunosti odbaciti palmino ulje i to iz vrlo jednostavnog razloga – riječ je o kulturi koja proizvodi više ulja po zemljišnoj površini u odnosu na bilo koju drugu kulturu koja se koristi u proizvodnji ulja. Drugim riječima, za proizvodnju iste količine ulja, poput sojinog ili kokosovog, potrebno je od 4 do 10 puta više zemljišta.
Oznake
Osim toga, palmino ulje zadovoljava 40% svjetske potrebe za biljnim uljem, koristeći pritom manje od 6% zemljišta namijenjenog za proizvodnju svih biljnih ulja.
Potrebno je, stoga, posebno obratiti pažnju na deklaracije i uvjeriti se da ulje dolazi iz održivih izvora.
Svjetski fond za prirodu (WWF) savjetuje potrošače da potraže oznaku Roundtable on Sustainable Palm Oil (RSPO) kako bi bili sigurniji da je proizvod koji sadrži palmino ulje proizvedeno na društveno i ekološki odgovoran način. Uz RSPO, možete potražiti i oznaku Rainforest Alliancea.
