Island je vulkansko područje, ali kao što s jedne strane stanovnicima i njihovoj imovini prijeti velika opasnosta ako se aktivira neki od vulkana, tako, s druge strane, izgradili su bogatu ekonomiju. Trenutno, Islanđani su prisiljeni graditi nasipe visine trokatnice kako bi zaštitili elektranu i domove od lave jer su se nakon gotovo 800 godina aktiviralo vulkansko područje oko glavnog grada Reykjavika.

Ispod jugozapadnog poluotoka Reykjanes, na kojemu živi 30.000 ljudi, aktiviralo se čak šest vulkanskih sustava, za koje stručnjaci predviđaju da će biti aktivni do tri stoljeća. Ovi sustavi tvore podzemnu mrežu na poluotoku, a glavni je grad od 2021. godine doživio pet erupcija.

Još u studenome počela je gradnja obrambenih zidova, a cilj je preusmjeriti lavu kako ne bi oštetila  U jeku zabrinugeotermalnu elektranu Svartsengi koja se nalazi na poluotoku.

No izgradnja barijera počela je i oko obližnjega grada Grindavika iz kojeg je evakuirano gotovo 4000 stanovnika prije erupcije u prosincu. Najveće barijere široke su oko 40 metara, visoke između osam i deset metara, a na vrhu su široke četiri metra.

Za barijere oko elektrane bit će utrošeno oko 560.000 kubičnih metara šljunka i očvršćene vulkanske stijene, a za zaštitu Grindavika otprilike dvaput više. Postavljanje barijera, kao metodu obrane od lave, Islanđani su prvi put primijenili na otoku Heimaeyu 1973., a od tada su već stekli iskustvo koje im pomaže u borbi s lavom i erupcijama.