I ove godine 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma kako bi se skrenula pozornost na njihovu važnost za opstanak života i načine kako ju možemo zaštititi. Šume nam osiguravaju kisik, lijekove, hranu, vodu i još mnogo toga što nam je potrebno za egzistenciju. Osim što su staništa brojnim biljnim i životinjskim vrstama, također pružaju zaštitu slivova, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju klimatske promjene. Ipak, unatoč našoj ovisnosti o šumama, i dalje dopuštamo njihovu devastaciju.
Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosustava na kopnu u kojima živi više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. One pokrivaju 30% Zemljine površine i izvori su čistog zraka i vode te, naravno, ključne u borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje UN-a pokazuje kako šume mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 milijuna zelenih radnih mjesta.
Prošlog mjeseca je UN-ova agencija za klimatske promjene objavila izvješće koje otkriva smrtonosne posljedice klimatskih promjena za ljude u svim dijelovima svijeta u nadolazećim desetljećima. “Posljedice klimatskih promjena gore su nego ikad, naglašavajući važnost globalnog jedinstva”, piše u priopćenju UN-a.
Godine 2015. sve države članice Ujedinjenih naroda usvojile su razvojnu politiku o održivosti koja se usredotočuje na 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Tih 17 ciljeva predstavlja globalni plan za mir i prosperitet ljudi i planeta, a trebalo bi ih postići do 2030. Cilj 15 odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama i borbu protiv dezertifikacije. Također, ovim ciljem se nastoje obnoviti i očuvati kopneni ekosustavi poput močvara, šuma i planina do 2030. godine.
Svake se godine posiječe 10 milijuna hektara šuma što otežava život siromašnim zajednicama diljem svijeta. Također, šume štite ljude od prijenosa životinjskih virusa, što znači da njihovo uništavanje ima kobne posljedice za ljudsko zdravlje. Svaka treća nova bolest, npr. HIV i SARS, povezana je s krčenjem šuma i drugim promjenama u korištenju zemljišta. Osim toga, šume su važne jer nam osiguravaju lijekove, hranu i vodu.
Unatoč ovim društvenim, zdravstvenim i ekonomskim dobrobitima, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom. Novo istraživanje objavljeno prošli jedan u časopisu Nature Climate change navodi da Amazonija gubi otpornost i da se približava nepopravljivoj šteti zbog šumskih požara i krčenja šuma. 25% svjetske biološke raznolikosti živi u Amazoniji i od ključne je važnosti da se zaštiti ovo njihov dom.
