Ptica

Ljudi su istrijebili 1.400 vrsta ptica s ‘kaskadnim štetnim učincima’ na biološku raznolikost

GREEN_300_listici_sredina

Dvostruko više nego što se mislilo

Stotine drugih vrsta ptica moglo bi se suočiti s izumiranjem u narednim godinama ako ne poduzmemo mjere. Krčenje šuma, invazivne vrste i klimatske promjene doprinijele su nestanku preko 1.400 vrsta ptica.

Nedavno istraživanje otkrilo je da su ljudi istrijebili oko 1.400 vrsta ptica, što je dvostruko više nego što se prethodno smatralo. To čini jednu devetinu ili 12 posto vrsta koje su izgubljene tijekom moderne ljudske povijesti, prema Centru za ekologiju i hidrologiju Velike Britanije (UKCEH). Krčenje šuma, prekomjerno lova i unošenje invazivnih vrsta neki su od glavnih prijetnji koje su ljudi uveli od kasnog pleistocena prije otprilike 130.000 godina.

“Ljudi su brzo uništili populacije ptica putem gubitka staništa, prekomjernog iskorištavanja i unošenja štakora, svinja i pasa koji su pljačkali gnijezda ptica i natjecali se s njima za hranu”, kaže vodeći autor istraživanja dr. Rob Cooke, ekološki modelar u UKCEH.

Klimatske promjene, intenzivna poljoprivreda i onečišćenje dodatno su pridonijeli toj prijetnji tijekom posljednjeg stoljeća.

Istrebljenje ptica ima ‘velike posljedice’ za krizu biološke raznolikosti. Istraživači su koristili statističko modeliranje temeljeno na poznatim istrebljenjima ptica kako bi procijenili nepoznata istrebljenja, koristeći Novi Zeland kao studiju slučaja. Zahvaljujući dobro očuvanim ostacima svih ptica u zemlji, to je jedino mjesto na svijetu gdje se vjeruje da je ptičja fauna prije dolaska ljudi potpuno poznata.

“Pokazujemo da su mnoge vrste izumrle prije pisanja zapisa i nisu ostavile traga.”, kaže Cooke. To ima “velike posljedice za trenutnu krizu biološke raznolikosti”, dodaje suautor istraživanja dr. Søren Faurby s Sveučilišta u Gothenburgu.

“Svijet možda nije izgubio samo mnogo zanimljivih ptica, već i njihove raznolike ekološke uloge, koje vjerojatno uključuju ključne funkcije poput raspršivanja sjemena i oprašivanja”, objašnjava.

“To će imati kaskadne štetne učinke na ekosustave, tako da ćemo, osim istrebljenja ptica, izgubiti mnogo biljaka i životinja koje su ovisile o tim vrstama za opstanak.” Među pticama koje su istrijebljene su ikonični Dodo s Mauricijusa, Veliki Auk sa Sjevernog Atlantika i manje poznati veliki šareni drozd s otoka Sveta Helena. Prema istraživanju objavljenom u Nature Communications, poznato je da je 640 vrsta ptica istrijebljeno od kasnog pleistocena, od kojih je 90 posto živjelo na otocima naseljenim ljudima.

Dodatno se procjenjuje da se njima pridružilo još 790 nepoznatih vrsta.

Prema Cookeu, samo oko 50 njih prirodno bi izumrlo. Prema istraživanju, tijekom 14. stoljeća izgubljeno je 570 vrsta ptica nakon dolaska ljudi na istočnopacifičke otoke poput Havaja i Cookovih otoka. To je gotovo 100 puta veća stopa prirodnog istrebljenja i potencijalno najveći događaj istrebljenja kralješnjaka izazvan ljudskom aktivnosti u povijesti, prema istraživačima.
Danas je preostalo samo 11.000 vrsta ptica, a dodatnih 700 njih moglo bi se suočiti s izumiranjem u idućih nekoliko stotina godina.

“Hoće li daljnje vrste ptica izumrijeti ili ne, ovisi o nama”, kaže Cooke. “Nedavna konzervacija spasila je neke vrste, i sada moramo povećati napore kako bismo zaštitili ptice, s obnovom staništa koju vode lokalne zajednice.”

PHOTOS BY: Unsplash.com / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.