Počevši od Europe, 3. srpnja, toplinski val potaknuo je iznenadno odvajanje ogromnog dijela ledenjaka Marmolada u talijanskim Alpama. Rezultirajuća ledena lavina kretala se nizbrdo brzinom do 320 kmh, prema stručnjacima. Ledena lavina usmrtila je najmanje sedmero ljudi, a nekoliko se ljudi još uvijek vodi kao nestalo.
Dan prije katastrofe, navodno je postavljen rekord od 10°C na vrhu visokom više od 3000 metara, popraćen brzim topljenjem snijega. To se dogodilo usred rasprostranjenog topljenja ledenjaka diljem svijeta zbog klimatskih promjena. Toplinski val koji je prethodio ovom nesvakidašnjem događaju postavio je mjesečne i sveukupne temperaturne rekorde u Italiji i još nekoliko europskih zemalja.
Na Aljasci je od 2. do 4. srpnja u cijeloj državi zabilježeno 17.774 udara munje, što je najveći ukupni broj ikada zabilježen u razdoblju od 48 sati otkako je tamo počelo takvo praćenje 2013. godine. Ovi su udari izazvali više šumskih požara u sezoni koja je već bila na putu da bude jedna od najgorih u državi, s 2,3 milijuna hektara izgorjelih do danas u neuobičajeno vrućim i suhim uvjetima.
Jedan šumski požar gori dovoljno blizu Clear Space Force Station da potakne državne dužnosnike da stave bazu u “pripravno” stanje, spremnu za evakuaciju ako bude potrebno. Stanica je dom sofisticiranog radara za otkrivanje balističkih projektila. Prema Ricku Thomanu, stručnjaku za klimu sa Sveučilišta Aljaske u Fairbanksu, šumski požari su tijekom mjeseca lipnja spalili drugu najveću zabilježenu površinu s 1,84 milijuna hektara. Jedan neobičan aspekt požara bila je njihova raširenost u jugozapadnim dijelovima države i veličina požara u ekosustavima tundre. Šumski požari prekrili su veći dio države opasnim dimom, a kvaliteta zraka u Fairbanksu i manjim zajednicama dosegla je razine koje se češće viđaju u Indiji i Kini.
Aljaska je posljednjih mjeseci bila neuobičajeno topla i suha, a toplinski val zahvatio je sjeverozapadnu Kanadu, što je također pomoglo da tamo započne sezona šumskih požara. Klimatske studije pokazuju da će Aljaska, koja je država s najbržim zagrijavanjem u SAD-u, vjerojatno doživjeti veće, češće i intenzivnije šumske požare kao rezultat globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Trend prema većem broju udara munja poput onog primijećenog ovog vikenda također je povezan s klimatskim promjenama, budući da su toplije zračne mase nestabilnije, što omogućuje stvaranje grmljavinskih oluja.
U Australiji je gotovo 50.000 stanovnika Sydneyja bilo pod naredbom o evakuaciji zbog velikih poplava. Na nekim je mjestima tijekom vikenda palo do 800 mm, s 200 mm u 24 sata u dijelovima Sydneyja, prema Australskom uredu za meteorologiju.
Studije pokazuju da globalno zatopljenje intenzivira ekstremne količine padalina diljem svijeta i uzrokuje njihovu učestalost. To se događa jer topliji zrak može zadržati više vlage, što može dovesti do jačih pljuskova, pa čak i jačeg snijega, kada oluje uđu u ove oblake vodene pare.
Opasan toplinski val se širi diljem središnjeg SAD-a, s upozorenjima na vrućinu za 75 milijuna ljudi od Teksasa do Iowe za široko rasprostranjene maksimalne vrijednosti od 100 stupnjeva najmanje do srijede. Nashville, Tennessee, Kansas City, Missouri i Chicago su na putu ovog toplinskog vala.
U Hrvatsku je prošli tjedan stigao prvi ljetni toplinski val ove godine. Kao što smo svi mogli osjetiti na vlastitoj koži, ljeta kod nas postaju sve toplija. Oboreni su lipanjski temperaturni rekordi u Senju gdje je bilo 36,7 stupnjeva Celzijevih, Rijeci 36,8 °C, a prošloga utorka u Kninu je izmjereno čak 40,4 °C. Taj dan Knin je bio treći najtopliji u Europi. Koliko ćemo još toplinskih valova ovog ljeta doživjeti, to ćemo tek vidjeti.
