Šume pružaju vitalne resurse za 1,6 milijardi ljudi iz ruralnih područja diljem svijeta i igraju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Kao generalni direktor „Forest Stewardship Council“ (Vijeća za nadzor šuma), svjetske nevladine organizacije koja se bavi promocijom odgovornoga gospodarenja šumama, Kim Carstensen godinama diže svoj glas za spas svjetskih šuma. Koliko su nam šume važne i koliko je važno održivo gospodarenje šumama, ispričat će na Greencajt festivalu, gdje će održati zanimljivo i informativno predavanje „Every Forest has a story…/Svaka Šuma ima svoju priču…“.

Koju ulogu šume igraju u održavanju klimatske stabilnosti te čuvanju ekosustava i ljudi?

Šume su ključni stup u borbi protiv klimatskih promjena, one osiguravaju važne funkcije ekosustava, kao što je skladištenje ugljika. Šume nam itekako pomažu da se možemo prilagoditi klimatskim promjenama, sudjeluju u reguliranju oborina i temperature. Istovremeno, biološka raznolikost šuma važna je za čovjekov opstanak, pruža nam hranu, lijekove, energiju, čist zrak i vodu, sigurnost od prirodnih katastrofa, ali izvor je i rekreacije te kulturne inspiracije. Krčenje šuma i njihovo propadanje ozbiljno im narušava sposobnost da igraju ove vitalne uloge, kako globalno tako i lokalno.

Postoji više od 150 milijuna hektara šuma s FSC certifikatom. Kako održivo šumarstvo doprinosi očuvanju i zaštiti ovih vitalnih ekosustava?

Održivo šumarstvo, kako pokazuje FSC certifikat, igra ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica. Održavajući rigorozne norme za gospodarenje šumama, moguće je promovirati očuvanje šuma, biološku raznolikost, sprovesti dobre prakse, ali i pritom poštovati lokalne zajednice i cjelokupni ekosustav. Ovi su aspekti ključni u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, a 30 godina iskustva FSC-a u razvijanju najrigoroznijih normi za održivo šumarstvo stvara najbolju moguću osnovu za to.

Hrvatska je istaknuta kao primjer dobre prakse u certifikaciji šuma, čak je 74 posto hrvatskih šuma nositelj FSC certifikata. Koje lekcije druge zemlje mogu naučiti iz hrvatskog pristupa očuvanju šuma?

Hrvatska je prva država u regiji koja je još davne 2002. godine zatražila FSC certifikaciju svih šuma u državnom vlasništvu. Po njezinom uzoru, to su kasnije učinile i susjedne države, poput Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. S više od 2 milijuna hektara FSC certificiranih šuma (74 posto svih šumskih površina u Hrvatskoj), Hrvatska se nalazi na prvome mjestu na svijetu po relativnom udjelu FSC certificiranih šuma – činjenica na koju građani Hrvatske mogu biti posebno ponosni!

Većinom svojih šuma, certificiranih prema FSC normama, Hrvatska pokazuje svijetu da zadovoljava globalne norme najviše razine za održivo gospodarenje šumama te da suzbija trend njihova krčenja i propadanja. Takav pristup omogućava hrvatskim upraviteljima šuma bolju poziciju na međunarodnom tržištu i dokazuje da će Hrvatska biti spremna ispuniti zahtjeve stvorene novom Uredbom Europske unije o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma (EUDR). Istovremeno, hrvatski pristup jamči svim građanima da će se njihovim šumama i dalje dobro upravljati te da će oni, kao korisnici, zadržati svoje rekreacijske i kulturne vrijednosti.

Postoji mnogo jedinstvenih priča i širok spektar bioraznolikosti u šumama diljem svijeta. Možete li nam ispričati o nekim primjerima?

Istraživanje temeljeno na godinama rada s fotozamkama i drugim metodama praćenja divljih životinja pokazalo je da tropske prašume, koje su nositelji FSC certifikata, mogu biti staništa velikim populacijama posebnih sisavaca te da ih karakterizira široka bioraznolikost. Nedavni primjeri uključuju istraživački projekt u gustim šumama u bazenu Konga, u središnjoj Africi, koji je pokazao da šume s FSC certifikatom pružaju stanište većim populacijama velikih sisavaca i kritično ugroženim vrstama, poput gorila i slonova, u usporedbi s ne-certificiranim šumama. Drugi primjer dolazi iz peruanskog dijela amazonske prašume u Južnoj Americi. Pokazalo se da u šumama s FSC certifikatom obitavaju zdrave populacije divljih životinja, uključujući jaguare, ocelote i tapire. Postoje i dobri primjeri postizanja ove bioraznolikosti, koji ujedno donose i važne društvene koristi. Jedan primjer dolazi iz Biološkog rezervata Maja u Gvatemali, u kišnim šumama Srednje Amerike. Prije četrdeset godina, ove su šume bile suočene s egzistencijalnim prijetnjama zbog prekomjerne sječe drveća i uzgoja stoke. Kako bi se sačuvalo prirodno naslijeđe, 1990. godine je osnovan rezervat, a devet lokalnih zajednica je dobilo koncesiju na šume, što znači da je lokalno stanovništvo bilo zaduženo za održivo gospodarenje nad 350.000 hektara zemljišta Održavanje usklađenosti s FSC normom više od 25 godina rezultiralo je boljim i kvalitetnijim životima za 15.000 članova zajednice, smanjenjem dječje malnutricije, povećanom stopom školovanja i manjim brojem migracija u gradove.

Kako pojedinci mogu doprinijeti očuvanju šuma i podržati prakse održivog šumarstva u svojem svakodnevnom životu?

Postoji vrlo jednostavan način kako pojedinci mogu doprinijeti održivom šumarstvu, a to je kupovina FSC certificiranih proizvoda. Općenito, ti su proizvodi lako dostupni  (dovoljno je samo potražiti prepoznatljiv FSC logotip “kvačica i drvo” na željenom proizvodu), a njihove sirovine potječu iz šuma kojima se gospodari na odgovoran način, koje će ostati u naslijeđe našoj djeci i unucima. Podrška održivom gospodarenju šumama može se izraziti i na druge načine osim materijalne potrošnje. Odlazak u šumu, kojom se gospodari na održiv način, uživanje u njenim rekreativnim, kulturnim i duhovnim vrijednostima još je jedan, ništa manje važan način iskazivanja podrške.

Na koji način održive inicijative u šumarstvu mogu koristiti lokalnim zajednicama i domorodačkim narodima, čiji životni standard upravo ovisi o šumama?

Održivo šumarstvo poštuje prava lokalnih zajednica i domorodaca. Primjerice, globalni FSC norme zahtijevaju od upravitelja šuma da osiguraju slobodan, prethodno informirani pristanak (FPIC) lokalnih zajednica i/ili domorodačkih naroda. Taj se pristanak treba osigurati prije početka bilo kakvog djelovanja na područjima gdje ove grupe ostvaruju svoja prava. Istovremeno, lokalne zajednice i domorodački narodi imaju koristi od kontinuiranog pristupa prirodnim resursima, koje su i prije koristili, samo sada u šumama kojima se gospodari na održiv način. Ovisno o lokalnom kontekstu, to može uključivati gljive, bobice, ljekovito bilje i mnoge druge resurse.

Koje su potencijalne ekonomske, socijalne i ekološke koristi ulaganja u očuvanje šuma i prakse održivog gospodarenja?

Jedna od fascinantnih stvari o održivom šumarstvu je da ono omogućuje ekonomske, socijalne i ekološke povrate iz jednog jedinog ulaganja. Održivo gospodarenje šumama može pružiti ekonomske koristi i od svojih drvnih i nedrvnih proizvoda, ali i od ekoloških usluga. Tržišta ugljika već postoje za ekološke usluge generirane održivim šumarstvom, i imam velika očekivanja da će se u budućnosti razviti i tržišta bioraznolikosti. FSC je osnovan prije 30 godina, upravo s ciljem da od održivog šumarstva dobije ekonomske, socijalne i ekološke koristi.

Dolazite na Greencajt festival u Hrvatskoj, gdje ćete održati predavanje „Every Forest has a story…/Svaka Šuma ima svoju priču…“. Možete li nam reći više o svom predavanju?

Ovo će biti moj prvi posjet Greencajt festivalu i zaista se veselim interakciji s ostalim sudionicima i učenju iz tuđih iskustava i pristupa održivosti. Konkretno, radujem se upoznavanju sa specifičnim hrvatskim vrijednostima i idejama vezanim uz održivi razvoj. Zajednica ljudi zainteresiranih za održivi razvoj je globalna, ali svi dolazimo iz različitih pozadina, s drukčijim iskustvima, i imamo puno toga naučiti jedni od drugih. Radujem se dijeljenju perspektive FSC-a o održivom razvoju i lekcijama koje smo naučili tijekom 30 godina.