Podrška koju dajemo djeci u njihovoj borbi za zaštitu okoliša ključna je ako želimo izgraditi ekološki prihvatljivu budućnost. Djeca najbolje uče o okolišu promatrajući i oponašajući članove obitelji, nastavnike, vršnjake te slavne ili javne osobe, a boravak u prirodi oblikuje način na koji djeca uče kako se odnositi prema okolišu.

Novo istraživanje pokazuje kako djeca i mladi do 19 godina diljem Zemlje razvijaju održive prakse kroz socijalizaciju. Prije svega, roditelji ili skrbnici uče svoju djecu kako se prilagoditi društvenim ekološkim normama i očekivanjima. Prenoseći vlastite vrijednosti zapravo prenose svoja uvjerenja o tome koje je ponašanje “prihvatljivo”. Ono što je najvažnije, način na koji roditelji govore o održivosti, bilo pozitivno ili negativno, utječe na to kako djeca razvijaju vlastite stavove o tome.

Ipak, stavovi roditelja nisu jedini koji utječu na formiranje djece. Ako djeca primijete istinsku zabrinutost svojih idola vezano za klimatske promjene i negativne učinke koje imamo na okoliš, vjerojatno će razviti svijest o tim temama. Upravo edukacija djece o opasnostima od onečišćenja, ali i prirodnim krajolicima, pomaže im da cijene okoliš i brinu o njemu. Tada djeca prenose stečene vrijednosti, uvjerenja, norme, znanja i vještine u svoje obitelji i potencijalno mijenjaju ponašanje starijih, a taj se proces naziva “obrnuta socijalizacija”.

Jedno od najvažnijih mjesta gdje djeca nauče kako brinuti o okolišu je škola. Ako nastavnici prenesu djeci znanje o štetnim učincima emisija CO₂, tada djeca mogu zamoliti svoje obitelji da smanje upotrebu automobila ili, umjesto da otputuju u inozemstvo, odaberu ekološki prihvatljiviji odmor u obližnjim turističkim destinacijama. Također, postavljanjem kanti za reciklažu u školama možemo potaknuti djecu da pitaju roditelje mogu li kod kuće razvrstavati otpad na isti način.

Alternativno, učenje o klimatskim promjenama može se provesti i kroz virtualnu stvarnost ili korištenjem igara, poput Gro Garden, Gro Recycling i Eco Warriors.