Island se priprema na erupciju vulkana. Javila nam se Angelika iz Grindavika: ‘Bojim se, ali vjerujem da moj grad može preživjeti’

GREEN_300_listici_sredina

Situacija je kritična

Na tom je području do danas zabilježeno više od desetak tisuća podrhtavanja tla.

“Osjećaj je užasan. Samo čekaš, sjediš i čekaš. Ne znaš što će se dogoditi. Ljudi su posvuda, smjestili su se gdje god su mogli. Teško mi je. Gotovo četiri tisuće ljudi praktički je izgubilo sve u samo nekoliko sekundi“, govori nam Angelika Karwowska koja inače živi u Grindavíku, gdje je situacija i dalje kritična. To je područje, naime, pogodilo više od desetak tisuća podrhtavanja tla, a vulkanska erupcija mogla bi se dogoditi svake sekunde.

Ona je, baš kao i gotovo četiri tisuće njezinih sugrađana, evakuirana iz grada. Javila nam se iz Reykjavika, glavnog grada otočne države u sjevernom Atlantiku koja se priprema za moguću vulkansku erupciju. Ona bi se, prema riječima stručnjaka, mogla dogoditi svaki dan.

“Najgore je što uopće ne znamo kako stojimo u cijeloj ovoj situaciji. Neki ljudi nisu mogli doći do svojih kuća kako bi uzeli najdragocjenije što imaju. Grad je uništen i ne može se proći“, govori nam Angelika.

‘I ovo ćemo proći zajedno’

Na snazi je i dalje izvanredno stanje. U tijeku su ubrzani radovi na izgradnji obrambenih zidova oko geotermalne elektrane, glavnog izvora energije za zemlju, u blizini Grindavíka kako bi je zaštitili od protoka lave.

O mogućoj erupciji vulkana na Islandu govori nam Angelika

Podsjetimo, tamošnje vlasti dozvolile su u utorak građanima da se nakratko vrate u svoje domove kako bi uzeli potrebne stvari, no kretanje je otežano budući da su seizmičke aktivnosti ozbiljno oštetile prometnu infrastrukturu.

“Jasno je da imamo posla s događajima koje mi Islanđani dosad nismo doživjeli, barem ne od erupcije u Vestmannaeyjaru”, poručili su iz islandskog Odjela za civilnu zaštitu i upravljanje hitni situacijama, referirajući se na erupciju iz 1973. godine koja je potrajala čak šest mjeseci, a uslijed koje je područje evakuirano, a uništeno je nekoliko stotina domova.

“To smo prošli zajedno, i ovo ćemo proći i nećemo odustati“, dodaju iz Civilne zaštite, a prenosi Time.

Posljednja vulkanska erupcija na Islandu dogodila se 2010. godine, uslijed koje je onesposobljen zračni promet diljem Europe.

‘Nadam se da će moj grad preživjeti’

“Ovo je izrazito teška situacija i za spasilačke timove i policiju jer se erupcija može dogoditi svaki čas. No, još uvijek se nadam da će moj grad preživjeti. Mi smo jaka zajednica i uvjerena sam u to da je popravak materijalne štete najmanja briga koju imamo jer znamo da to možemo riješiti zajedno“, kaže Angelika i dodaje da je pomoć pristigla odmah, iz svih krajeva zemlje.

Podsjetimo, seizmička aktivnost započela je 25. listopada, no 10. je studenoga zabilježen nagli zaokret, navodi Islandski meteorološki ured, upozoravajući pri tome na“ značajnu vjerojatnost vulkanske erupcije u idućim danima“.

Dan kasnije, 11. studenoga islandska je vlada naredila hitnu evakuaciju građana Grindavíka i uvela izvanredno stanje. Riječ je o gradu smještenom samo sat vremena vožnje od Reykjavíka, a koji broji nešto više od 3600 stanovnika. Poznat je po turističkim atrakcijama poput Plave lagune, popularnog geotermalnog lječilišta.

Opasnost od erupcije

“Vjerojatnost vulkanske erupcije je velika i erupcija bi mogla biti moguća u roku od nekoliko dana”, upozorava SafeTravel na web stranici Islandske udruge za traganje i spašavanje, objašnjavajući da će se erupcija vjerojatno dogoditi na kopnu izvan Grindavíka.

Na tom je području do danas zabilježeno više od desetak tisuća podrhtavanja tla.

Inače, poluotok Reykjanes je vulkanska i seizmološka žarišna točka jugozapadno od glavnog grada. Fontane lave pojavile su u ožujku 2021. iz pukotine u tlu duge između 500 i 750 metara u vulkanskom sustavu Fagradalsfjall.

Vulkanska aktivnost na tom području trajala je šest mjeseci te godine. Trotjedna erupcija zbila se u kolovozu 2022. na istom području, nakon čega je došlo do još jedne u srpnju ove godine.

Prije spomenutih erupcija, sustav Fagradalsfjall, širok oko šest kilometara i dugačak 19 kilometara, bio je neaktivan više od 6000 godina.

PHOTOS BY: X, Facebook/Vegagerðin / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.