S klimatskim promjenama, topljenjem leda na polarnim dijelovima planeta, dolazi i do zagrijavanja oceana, što zabrinjava znanstvenike jer bi mogle nastati drastične promjene u ekosustavima. Posljednja istraživanja predviđaju migracije meduza prema arktičkim vodama, što bi za posljedicu moglo imati nestanak nekih populacija, ali i promjenu prehrane predatora kao što su kitovi i morski psi.

Znanstvenici s Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj kombinacijom podataka o migraciji i širenju osam najrasprostranjenijih vrsta meduza došli su do zabrinjavajućih predviđanja. Proučavali su vrste od onih najmanjih, ako što su Aglantha digitale, dužine od samo centimetra, pa do onih gigantskih otrovnica Cyanea capillata, razviti pipke na dužinu do 30 metara.

Zatim su razvijali modele koji računaju kao bi se te vrste mogle proširiti u vremenskom roku od 50 godina, uzevši u obzir relevantne prosjeke zagrijavanja oceana. Od svih vrsta, prema njihovim predviđanjima, upravo najveća skupina otrovnih meduza – meduza lavlja griva ili Cyanea capillata, imala je najveći raspon širenja i migracija prema Sjevernom polu.

Iako se njihovo predviđanje odnosi na drugu polovicu našeg stoljeća, već postoje neke naznake da su se meduze počele širiti prema Arktiku, i to ponekad s neželjenim učincima. Primjer su, kako ističu znanstvenici, fjordovi u norveškom arhipelagu Svalbard, gdje su meduze nadmašile populacije bakalara, narušavajući ribarstvo.

Naravno, utjecaj širenja meduza ovisit će i o tome kako će ostali organizmi reagirati na zagrijavanje oceana i klimatske promjene. Neke bi slabije vrste, kao što je slučaj s bakalarima u Svalbardu, mogle nestajati, dok bi grabežljivci mogli dobiti još jednu vrstu hrane.