Ines Svilčić Petrić je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.
Kada govorimo o klimatskim promjenama, često spominjemo krah bioraznolikosti, međutim mikroorganizmi se vrlo rijetko spominju, iako upravo oni reguliraju klimatske promjene. 2019. godine skupina znanstvenika je u časopisu Nature izdala upozorenje “Scientists warning to humanity” kojim su ukazali na važnost uključenja mikroorganizama u globalne projekcije i modele vezane uz klimatske promjene.
Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu.
“Bavimo se utjecajem poplava na pozitivnu interakciju koja se evolucijski stvorila između mikroorganizama u tlu koji nastanjuju područje oko korijena (tzv. rizosfera) i njene biljke domaćina. Upravo je zdrava interakcija između rizosfernih mikroorganizama i biljaka odgovorna za dobar rast i razvoj biljke te plodnost i produktivnost tla te je bez nje uspješnosti poljoprivrede u budućnosti upitna”, kaže Petrić.
Promjene u godišnjim dobima te učestale i dugotrajne elementarne nepogode otežat će proizvodnju hrane, a Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). “Ono što već danas vidimo u RH su pomaknuta vegetacijska razdoblja, a ugroze za poljoprivredni sektor predstavljaju sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i prateći toplinski stres te učestalije poplave i stagnacija površinske vode”, dodaje.
“Klimatske promjene nam donose i veće probleme s oprašivačima, ali i štetnicima, zaraznim bolestima i invazivnim vrstama u poljoprivredi, a utječu i negativno na kvalitetu i funkcioniranje tla, a time i na kvalitetu hrane koju jedemo. Sve to će dovesti do znatnih smanjenja prinosa u poljoprivredi u RH uz više cijene hrane. Dodatno, kako RH dobrim dijelom pripada Sredozemnoj regiji, prepoznatoj kao klimatska »vruća točka« u kojoj je već dosegnut prosječni porast od 1,5 °C ovdje ćemo zasigurno prvo osjetiti, i već osjećamo, utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane”, ističe.
Pretpostavlja se da će do 2050. na Zemlji biti deset milijardi ljudi, a gotovo trećina usjeva i pašnjaka u svijetu bit će neprikladna za proizvodnju hrane do kraja ovog stoljeća. Klimatske promjene otežati uzgoj hrane, a ako ništa ne poduzmemo, očekuje se da će hrana biti sve manje dostupna.
Ipak već neko vrijeme se radi na istraživanju različitih načina prilagodbe na klimatske promjene kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena. “Inovativne ideje u području prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama danas su neizbježna svjetska tema. Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je inicijativu „Klimatski pametna poljoprivreda“, kojoj je primarni cilj razvoj i promoviranje poljoprivrednih strategija i mjera koje bi osigurale održivu poljoprivredu i sigurnost hrane u budućnosti u područjima pogođenim klimatskim promjenama”, kaže Petrić.
