Prošlo je manje od 12 mjeseci otkako je australski Veliki koraljni greben opustošen četvrtim masovnim izbjeljivanjem u samo šest godina. To je ostavilo značajan negativan utjecaj na ribe, pokazala je nova studija. Znanstvenici su otkrili da je nekim ribama sada teže identificirati koje su im ribe konkurenti. To znači da sada ulaze u konflikte s ribama koje im nisu nužno prijetnja, trošeći tako svoju ograničenu energiju.
“Prepoznavanjem natjecatelja, pojedinačne ribe mogu odlučiti hoće li eskalirati ili se povući iz natjecanja – čuvajući dragocjenu energiju i izbjegavajući ozljede“, rekla je glavna autorica studije, dr. Sally Keith, profesorica morske biologije na Sveučilištu Lancaster. Tim koji stoji iza istraživanja vjeruje da bi promjene u ponašanju riba mogle imati implikacije na opstanak vrste jer daljnje globalno zatopljenje povećava vjerojatnost gubitka koralja.
Napravili su više od 3700 promatranja 38 vrsta riba leptira na grebenima u pet indo-pacifičkih regija. Promatrali su kako su se ribe ponašale prije i nakon masovnog izbjeljivanja koralja, do kojeg dolazi kada koralji istjeraju alge koje žive u njima. Moguće je da se koralj oporavi, ali samo ako uvjeti to dopuštaju. Dr. Keith i njezin tim otkrili su da su prije masovnog izbjeljivanja susreti između riba različitih vrsta rezultirali potjerama u 72 posto slučajeva, dok se to nakon jednog izbjeljivanja povećalo na 90 posto.
Istraživači su također otkrili da se udaljenost tih jurnjava povećala, pri čemu ribe troše više energije tjerajući potencijalne konkurente nego što su to činile ranije. Njihova je teorija da kada koralji uginu, vrste riba su prisiljene promijeniti i diverzificirati svoju prehranu i teritorije. To ih tjera da se ponašaju drugačije, ali ne nužno u svoju korist jer često uzalud troše energiju i tako se ozljeđuju. Tako se narušavaju i odnosi koji su nastali prije tisuću godina koji omogućavaju bolje koegzistiranje više vrsta riba.
Istraživači se boje da će se to samo pogoršati ako globalno zatopljenje nastavi zagrijavati svjetska mora i zauzvrat prouzroči masovno izbjeljivanje koralja. “Promatrajući kako ponašanje reagira na stvarne promjene u okolišu i uvidjevši da su te promjene iste bez obzira na lokaciju, možemo početi predviđati kako bi se ekološke zajednice mogle promijeniti u budućnosti”, rekao je dr. Keith.
Prvo masovno izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena viđeno je 1998. Ponovno je primijećeno 2002., 2016., 2017., 2020. i 2022. godine.
