Projekt podvodnog mapiranja nedavno je doživio zaokret uz obalu Tahitija kada su istraživači otkrili prostrani koraljni greben nalik na ruže za koji se činilo da je uglavnom netaknut klimatskim promjenama. Proteže se oko tri kilometra, a greben je izvanredno dobro očuvan i među najvećim je ikada pronađenim na svojoj dubini, prema onima koji su uključeni u projekt mapiranja koji sponzorira UNESCO, Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu.
Neki su čak opisali stanje grebena, skrivenog na dubinama između 30 metara i 65 metara u kristalnim vodama južnog Pacifika, kao “netaknuto”. Alexis Rosenfeld, podvodni fotograf iz Marseillea u Francuskoj, rekao je u četvrtak da je greben još ljepši nego što je mislio kada ga je prvi put otkrio u studenom i opisao ga je kao “umjetničko djelo”. Kako navodi UNESCO, vjeruje se da je to “jedan od najopsežnijih zdravih koraljnih grebena na svijetu”.
“Poznajemo površinu mjeseca bolje od dubina oceana. Samo 20% cijelog morskog dna je mapirano”, rekla je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azouley u priopćenju za medije. “Ovo izvanredno otkriće na Tahitiju pokazuje nevjerojatan rad znanstvenika koji, uz potporu UNESCO-a, povećavaju opseg našeg znanja o tome što se nalazi ispod površine.”
Otkriće je, kako je UNESCO rekao, “vrlo neobično”, jer koralji imaju tendenciju rasti u dubinama od oko 25 metara, gdje je voda toplija i prima više svjetla. Ronioci su zabilježili otprilike 200 sati pod vodom kako bi proučili greben, rekao je UNESCO, odnosno ovaj neistraženi teritorij. Duboki koraljni grebeni prije nisu mogli biti podvrgnuti opsežnom proučavanju zbog dostupnih alata za ronjenje. No, ronioci sada imaju potrebne alate za dulje ronjenje na većoj dubini i planiraju nastaviti proučavati to područje.
Izbjeljivanje grebena je odgovor na stres pregrijanih koralja tijekom toplinskih valova tijekom kojih gube boju, a mnogi se bore za preživljavanje. Možda najpoznatiji – australski Veliki koraljni greben – pretrpio je ozbiljno izbjeljivanje na oko 80% svojih koralja od 2016. godine. Otkriće uz obalu Tahitija sugerira da bi u našim oceanima moglo biti mnogo više nepoznatih velikih grebena, prema znanstvenicima UNESCO-a. “To također postavlja pitanja o tome kako koraljni grebeni postaju otporniji na klimatske promjene”, rekao je za Reuters UNESCO-ov šef morske politike Julian Barbiere. “Trebalo bi mapirati veći dio oceanskog dna kako bi se bolje očuvala morska biološka raznolikost”, zaključio je Barbiere.
Greben, koji se procjenjuje da raste posljednjih 25 godina, zauzima područje oceana poznato kao mezofotska zona – od grčkih riječi za sredinu i svjetlost – gdje alge o kojima koralji ovise za preživljavanje još uvijek mogu rasti, ali gdje je prodiranje svjetlosti značajno smanjeno, rekli su znanstvenici. Za razliku od koraljnih grebena koji se nalaze na manjim dubinama, koji su često u obliku grana i osjetljiviji su na oštećenje zbog porasta temperature oceana, rekli su znanstvenici, mezofotični grebeni oblikuju svoj cvjetni oblik kako bi dobili veću površinu i primili više svjetla.
Studija objavljena u časopisu One Earth u rujnu pokazala je da se globalna pokrivenost živim koraljima prepolovila od 1957. do 2007., kao i sposobnost grebena da podrže ekosustav. Nekoliko učinaka klimatskih promjena, uključujući porast razine mora, zakiseljavanje oceana zbog emisija fosilnih goriva i jače oluje, također će uzeti danak na grebene, prema Coral Reef Allianceu. Svi ovi čimbenici ne bi bili pogubni samo za grebene, već i za ljude i morski život. Prema savezu, koraljni grebeni podržavaju više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta pružajući hranu, prihod i zaštitu obale, između ostalog. Grebeni su također dom za “najveći broj vrsta u bilo kojem ekosustavu osim prašuma”, navodi Coral Reef Alliance. Novootkriveni greben mogao bi ponuditi dašak nade.
