Nedavno je Sarajevo na IQAir listi najzagađenijih gradova svijeta bio na visokom trećem mjestu, samo jedno mjesto niže od Delhija, koji je unatrag nekoliko mjeseci na vrlo kritičnoj razini zagađenja. S indeksom od 235, koncentracija čestica PM2.5 čak je bila 37 puta veća nego što to preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
To su poprilično loše vijesti, posebice za ljude koji borave puno na otvorenome, plućne bolesnike, trudnice, djecu i starije osobe.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Naime, loša kvaliteta zraka povećava rizik od depresije, pokazale su dvije nove studije objavljene u znanstvenim časopisima JAMA. Rezultati prve otkrili su da dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, dok je druga studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti.
Zrak je u Zagrebu često loše kvalitete, ali danas je razina onečišćenja u centru grada “prihvatljiva”. Indeks štetnih čestica je danas 93, stoji na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ali i na aplikaciji IQAir. Za južni dio grada je, pak, kvaliteta označena kao “loša”. Zrak se mjeri putem koncentracije pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), ozona, sumporovog dioksida te dušikovog dioksida.
Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi.
Za potrebe spomenutih studija, znanstvenici su analizirali podatke od gotovo devet milijuna ljudi koji su osiguranici Medicarea. Riječ je o američkom zdravstvenom osiguranju za osobe u dobi od 65 godina i starije. Njih više od 1.52 milijuna imalo je dijagnozu depresije tijekom razdoblja istraživanja od 2005. do 2016. godine, prema navodima Medicarea. Osim toga, znanstvenici su mapirali razine zagađenja i usporedili ih s adresama pacijenata.
Izloženi prašini i dimu
“Uočili smo statistički značajne štetne veze između dugotrajne izloženosti povišenim razinama onečišćenja zraka i povećanog rizika od dijagnoze depresije u kasnoj životnoj dobi”, rekli su znanstvenici.
Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. “Iako je depresija manje raširena među starijim osobama u usporedbi s mlađom populacijom, može doći do ozbiljnih posljedica, poput kognitivnog oštećenja, popratnih tjelesnih bolesti i smrti”, dodali su.
U drugoj studiji, znanstvenici su u Velikoj Britaniji i Kini istraživali povezanost dugotrajne izloženosti višestrukim onečišćivačima zraka i učestalosti depresije i anksioznosti. Analizirali su skupinu od gotovo 390.000 ljudi, tijekom razdoblja od 11 godina i otkrili da postoji povećani rizik od depresije i anksioznosti čak i na mjestima gdje onečišćenje zraka nije toliko visoko.
