984

FOTO Kilometarske kolone na cestama: Evo kako to utječe na okoliš i naše zdravlje

GREEN_300_listici_sredina

Ispuštaju se štetni plinovi

Mnogu su odlučili provesti produženi vikend na moru. Zbog toga se stvaraju kilometarske kolone na ključnim cestovnim čvorištima. Zbog ekstremnih vrućina klime rade konstantno, motori se ne gase, a u atmosferu se ispušta velika količina štetnih plinova.

Čak više od 90 posto europskih gradova izloženo je lošijoj kvaliteti zraka, ponajviše zbog zagađenja koje stvaraju automobili. Prema istraživanjima Europe agencije za zaštitu okoliša, zagađenje koje stvaraju automobili uzrokuje gotovo pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji. Alarmantne su to brojke, posebice ako se uzme u obzir činjenica da se konstantno povećava broj automobila na cestama.

Onečišćenje zraka odnosi se na prisutnost stranih tvari u zraku koje tamo ne pripadaju ili prekomjerne količine određenih nečistoća koje nam inače ne bi naštetile. Visoke razine dušikovih dioksida i lebdećih čestica koje ulaze u naš dišni sustav mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, od glavobolje pa sve do raka pluća. Posebno su u riziku djeca, trudnice te starije osobe i kronični bolesnici.

Postoje tri glavna zagađivača koja dolaze iz automobila:

Čestice — mješavina krutih čestica i tekućih kapljica koje se nalaze u zraku i doprinose onečišćenju atmosfere ujedno mogu oštetiti pluća i dospjeti u krvotok

Ugljični monoksid (CO) — automobili emitiraju ugljični monoksid. Udisanje zraka s visokom koncentracijom CO utječe na organe poput srca i mozga. Prema Agenciji za zaštitu okoliša, čak 95 posto svih emisija CO u gradovima potječe od ispušnih plinova motornih vozila.

Dušikov dioksid (NO2) — kada gorivo izgara, dušik i kisik međusobno reagiraju i tvore dušikove okside (NOx). Udisanje zraka s visokom koncentracijom NO2 također može utjecati na dišni sustav.

Utjecaj na okoliš

Emisije iz automobila povećavaju razine ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi. Na normalnim razinama, staklenički plinovi zadržavaju dio sunčeve topline u atmosferi i utječu na zagrijavanje Zemlje. Ipak, mnogi znanstvenici vjeruju da izgaranje fosilnih goriva poput benzina uzrokuje porast razine stakleničkih plinova, što dovodi do globalnog zatopljenja.

Pri tome, smatra se da automobil emitira oko 4,6 metričkih tona CO2 godišnje. Konkretnije, gotovo četiri „sagorene litre“ benzina stvaraju oko 8,887 grama CO2.

Kada automobili stoje u koloni, a da je pri tome motor radi, i dalje će se emitirati određena količina ispušnih plinova, no riječ je o znatno manjoj količini nego kada je automobil u pokretu. Ipak, i dalje postoji negativan utjecaj na okoliš i kvalitetu zraka.

Koliko je štetan rad motora u koloni?

Točan iznos štetnih emisija koje se ispuštaju iz automobila koji stoji u koloni, a da motor radi, ovisi o brojnim faktorima. Neki od tih čimbenika uključuju vrstu goriva koju automobil koristi (benzin, dizel ili je automobil električni itd.), starost i stanje vozila, vrsta motora, duljinu vremena provedenog u koloni te gustoću prometa.

Kako bi se smanjile emisije štetnih plinova u koloni, razvoj tehnologija kao što su hibridni i električni automobili može imati značajan utjecaj.

Važno je napomenuti da se istraživanja i tehnološki napredak u području automobila i energetike kontinuirano odvijaju, pa bi se moglo očekivati da se emisije štetnih tvari iz automobila u koloni s vremenom smanjuju kako se uvode inovacije i poboljšavaju regulative.

PHOTOS BY: HAK, Profimedia / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.