Lavine na Himalaji uzrokuju sve veći broj smrtnih slučajeva i prijete sigurnosti planinara, sugerira istraživanje, a prenosi The Guardian.
Iako visinsko planinarenje uvijek nosi rizik od lavina, stručnjaci upozoravaju da globalno zagrijavanje pogoršava opasnost tijekom sezone penjanja na ovom planinskom lancu, najvišem na planeti.
Prema nedavnoj analizi, najmanje 564 osobe izgubile su život u lavinama penjući se na vrhove iznad 4.500 metara u Himalaji tijekom proteklih pet desetljeća. Ako se podaci prošire na 14 vrhova iznad 8.000 metara i nekoliko drugih istaknutih penjačkih vrhova iznad 6.000 metara, između 1895. i 2022. godine zabilježeno je najmanje 1.400 smrtnih slučajeva u planinarenju, od čega je 33% uzrokovano lavinama.
Alan Arnette, planinar i kroničar sezona penjanja u Nepalu, rekao je da smrtonosne lavine na popularnim vrhovima poput Everesta, Ama Dablama, Manaslua i Dhaulagirija nisu nedavni razvoj događaja. “Planine će se lavinirati. To rade već desetljećima”, rekao je.
Međutim, učestalost i vrijeme ovih nedavnih lavina mogli bi biti znak onoga što budućnost donosi planinarenju na Himalaji u svijetu koji se zagrijava.
Ni vrhovi više nisu zaštićeni
Sezona penjanja u središnjem dijelu Himalaja, gdje se većina drugih popularnih penjačkih vrhova nalazi, tradicionalno je od ožujka do svibnja, prije sezone monsuna, i nakon toga, od rujna do studenoga. Ovo se podudara sa sezonama tropskih ciklona u Indijskom oceanu i donedavno nije bilo velike zabrinutosti.
“Visoki dijelovi Himalaja općenito su zaštićeni od utjecaja ciklona koji nastaju u Indijskom oceanu jer ciklone gube energiju putujući preko kopnenog masiva”, rekao je Arun Bhakta Shrestha, klimatolog u Međunarodnom centru za integrirani razvoj planinskih područja. “Međutim, povremeno ciklone utječu na unutrašnjost visokih dijelova Himalaja, uzrokujući obilne snijegove, pa čak i gubitak života”, kaže.
Roxy Mathew Koll, klimatolog u Indijskom institutu za tropsku meteorologiju, rekao je: “Kao reakcija na brzo zagrijavanje Indijskog oceana, monsuni su postali nepravilni, s kratkim razdobljima obilnih kiša i dugim sušnim razdobljima, a ciklone u Arapskom moru povećale su se po učestalosti, intenzitetu i trajanju”, objašnjava.
Prebrze oluje
S izrazitim promjenama u dosadašnjim obrascima monsunskih oborina i češćim i intenzivnijim ciklonima u brzo zagrijavajućem Indijskom oceanu, predvidljiva sezona penjanja sve se češće narušava superbrzim olujnim sustavima.
“1996. godine, kada smo imali veliku katastrofu na Everestu [u kojoj je osam planinara umrlo u snježnoj mećavi], to je apsolutno utvrdilo činjenicu da morate uzeti u obzir što se događa u Bengalskom zaljevu. Ako je tamo ciklon, morate paziti”, rekao je Chris Tomer, meteorolog i meteorolog za planinske ekspedicije u Himalajima.
Podaci sugeriraju da popularni vrhovi u središnjem dijelu Himalaja, uključujući Anapurnu i Everest, te oni unutar šireg utjecaja monsuna poput Nanga Parbat na zapadu Himalaje, već predstavljaju vrlo visok rizik od lavina za planinare.
Svježi i obilan snijeg jedan je od glavnih uzroka lavina, i kada se nevrijeme događa izvan uobičajenog vremena u tim planinama, opasnost i šansa za smrtonosne nesreće također rastu.
