Države koje tonu (sinking states) koriste gotovo svaku priliku kako bi upozorile svjetsku javnost na posljedice klimatskih promjena koje ugrožavaju opstanak njihovih nacija. Ove države već razvijaju različite strategije kojima planiraju preseljenje cjelokupnog stanovništva, ne samo zbog gubitka teritorija, već i zbog teških i gotovo nemogućih uvjeta života.
Na Maldivima je tako ugrožen grad Addu koji je drugo najviše naseljeno urbano područje na Maldivima. Ovaj grad je smješten na niskom polukružnom koraljnom grebenu koji zatvara plitku lagunu, a njegov opstanak ugrožen je zbog podizanja razine mora. Gradonačelnik Ali Nizar kaže da su hitno potrebne promjene kako bi se podigla razina kopna koju je ocean prisvojio.
U planu je projekt iskopavanja milijuna tona pijeska koji bi se koristio za povećanje nadmorske visine otoka. Time bi se ugrozio i sav podvodni ekosustav koji okružuje otok, a koji je ujedno i UNESCO-ov rezervat biosfere. Projektom se želi poticati lokalno gospodarstvo, riješiti problem nestašice kopna i zaštiti obala, a trebao bi koštati oko 147 milijuna dolara.
Gradonačelnik Ali Nizar rekao je za Guardian da bi to dalo regiji ekonomsku budućnost i zemljište za buduće generacije. “Addu trenutno nema zemljište za druge gospodarske djelatnosti i industrijsku namjenu”, rekao je. “To je teška odluka koju smo donijeli.”
“Addu je drugo najveće naseljeno područje na Maldivima. Potrebna mu je ekonomska promjena i zato mora imati zemlju”, dodao je. “S ovim projektom imat ćemo dovoljno zemlje za sljedećih 50-100 godina. Bilo kakav projekt nanio bi štetu okolišu, ali moramo poduzeti mjere kako bismo štetu sveli na najmanju moguću mjeru.”
Iako postoji javna potpora za projekt, procjena utjecaja na okoliš izazvala je zabrinutost. Atol Addu proglašen je UNESCO-ovim rezervatom 2020. godine zahvaljujući koritima morske trave i šumama mangrova koje pohranjuju ugljik te omogućavaju lokalnom stanovništvu zaradu od ronilačkog turizma i ribolova.
U izvješću se navodi da bi melioracija mogla zatrpati 21 hektar koralja i 120 hektara livada morske trave, te će podići sediment koji bi mogao “zagušiti obližnje ekosustave i dugoročno utjecati na njihovu sposobnost oporavka”, utječući na lokalni ribolov i morski život.
Skupina lokalnih agencija za zaštitu okoliša zatražila je od vlade Maldiva da zaustavi projekt, a lokalni građanski sud također pokušava zaustaviti daljnji razvoj.
Sara Naseem, voditeljica agencije za zaštitu okoliša Transparency Maldives, rekla je: “Otoci koji se obnavljaju namijenjeni su razvoju turizma i planiraju se dati bogatima i eliti koji bi tamo mogli poslovati. Vrlo smo zabrinuti da većina zemljišta koje se obnavlja neće dati izravne koristi zajednici ili lokalnom stanovništvu, a njihova stambena pitanja neće biti riješena.”
Niels de Bruijn, direktor jaružanja, rekao je da će takvi projekti postati sve češći u razdoblju prilagodbi klimatskim promjenama. “Čak i ako postignemo sve klimatske ciljeve, razina mora će rasti. Dakle, klimatska prilagodba znači da moramo činiti akcije da pomognemo ljudima i zaštitimo ih od klimatskih promjena.”
