Godinama već mnoge zemlje svijeta, uključujući i Hrvatsku, oporezuju svoje turiste na jovaj ili onaj način. U Hrvatskoj i većini europskih zemalja je to turistička pristojba koja se zatim dalje ulaže u promicanje turizma zemlje kao i održavanje raznih turističkih atrakcija. Obično se oporezuje turiste za njihova noćenja koja se dodaju na hotelske račune, a negdje se plaćaju po odlasku iz zemlje. U Japanu na primjer, imaju turističku pristojbu koja se doslovno zove sayonara porez koji se plaća na odlasku iz zemlje. Na Novom Zelandu svaki turist mora platiti prije ulaska u zemlju 35 novozelandskih dolara (oko 160 kuna), novac je to koji se ulaže u očuvanje destinacije i turističke infrastrukture. No, nedavno su neke zemlje ove poreze počele nazivati novim imenom – turistički ekološki porez ili turistička eko-taksa. Kako god, ovaj porez ima novu svrhu, a to je očuvanje okoliša i prirodnih staništa.

Iako turizam ima mnoge ekonomske, društvene i kulturne prednosti, on također igra negativnu ulogu u zdravlju lokalnog okruženja. Za početak, turizam je dugo poticao prekomjernu izgradnju i razvoj za smještaj restorana, hotela i ostalih turističkih atrakcija. Međutim, upravo je taj razvoj i sve te građevine oni koji su pridonijeli zagađenju okoliša, krčenju šuma, uništavanju lokalnih staništa divljih životinja, ali i smanjenju kvalitete života lokalnog stanovništva. Turistička eko-taksa pomaže u smanjenju ili neutraliziranju utjecaja prekomjernog turizma. Ove naknade se naplaćuju turistima u ekološke svrhe, i one se na kraju moraju koristiti isključivo u ekološke svrhe. To ne bi bilo korisno samo za okoliš, već bi dugoročno rezultiralo i poboljšanjem turističkog proizvoda. Prema nekim podacima, turizam se utrostručio od 1990. do 2018. dosegavši 1,442 milijarde međunarodnih turističkih putovanja. Taj je utjecaj također doveo do porasta onečišćenja, pritiska na prirodne resurse i gubitka staništa. Dakle, ovaj porez ima za cilj pomoći u financiranju projekata koji će ublažiti taj utjecaj i sačuvati destinacije koje toliko volimo posjećivati.

Štete koje proizlaze iz turizma dolaze i iz načina na koji turisti koriste i raspolažu resursima. Područja koja bilježe velik turistički promet su obično povezana s većim onečišćenjem plastikom za jednokratnu upotrebu kao na primjer jednokratna boca za vodu ili putna pakiranja šampona, gela za tuširanje i slično, a ako previše ljudi posjeti određena područja ili staze u kratkom vremenskom razdoblju, to može imati velik utjecaj na vegetaciju i tlo koje se uništava i dovodi do gubitka organske tvari i staništa.

Ekološki porezi su posebno učinkoviti instrumenti za uključivanje troškova ekoloških usluga i šteta izravno u cijene roba i usluga ili aktivnosti koje ih uzrokuju. Oni mogu pružiti poticaje turistima da promijene svoje ponašanje i da koriste resurse učinkovitije. Mogu poticati inovacije i strukturne promjene, povećati prihode koji se koriste za poboljšanje rashoda za okoliš. Ekološki porezi se mogu koristiti za čišćenje plaža i mora, kontrolu kvalitete mora, plaža i vode, prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, očuvanje prirodnih resursa, itd.

Venecija je jedan drastičan primjer gdje godišnje dođe 24 milijuna turista od kojih je oko 15 milijuna izletnika. Upravo oni dolaze, na primjer, s brodovima za krstarenje, ne dajući gotovo nikakav ekonomski doprinos jer im nije potreban smještaj, donose vlastitu hranu ili jedu na brodu kada se vrate. Ipak, uživaju i koriste sve znamenitosti i sadržaje koje grad nudi i stoga su djelomično odgovorni za nastale troškove. Kako bi smanjila utjecaj i štetu velikog broja turista, Venecija je poduzela već nekoliko koraka, od oporezivanja jednodnevnih izletnika i zabrane ulaska velikih brodova za krstarenje, pa sve do toga da će od ljeta 2022. godine početi svima naplaćivati ulaz u centar grada. Novac prikupljen od ekološkog poreza će se koristiti za povećanje održivosti destinacije, za zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i krajolika te za nadoknadu štete uzrokovane prekomjernim turizmom.

Što mi kao turisti možemo izvući iz ovoga? Pa prije svega trebamo znati da se isplati platiti taj porez kada dođete u neku zemlju, jer znate da pridonosite očuvanju okoliša. Uz to, pokušajte što više podupirati i sve ostale ekološke usluge u turizmu prilikom vašeg putovanja bilo to odabir zračnog prijevoznika koji poduzima održive inicijative za smanjenje emisije CO2 i smanjenje jednokratne plastike, odabir ekološkog smještaja, ulaganje u potrepštine za putovanje koje su višekratne i održive pa do toga da poštujete destinaciju i zemlju koju ste posjetili, i da imate što manji ili nikakav doprinos zagađenju okoliša tijekom svojeg putovanja.