Njemački arhitekt Walter Gropius je sa skupinom prijatelja osnovao 1919. školu “Državni Bauhaus”, koja je brzo je prerasla u međunarodni pokret za arhitekturu, umjetnost i dizajn. Po uzoru na izvorni Bauhaus, novi bi trebao oblikovati društvenu i gospodarsku tranziciju u zeleno i digitalno. Ideju o novom europskom Bauhausu prva je iznijela predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije prošle godine. Ona je istaknula da je novi europski Bauhaus je ekološki, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana. Njegove temeljene vrijednosti trebaju biti održivost, estetika i uključivost.
Tri četvrtine europskih zgrada prema suvremenim standardima energetski su neučinkovite, a mnoge se griju na fosilna goriva. Odgovorni su za više od trećine emisija ugljičnog dioksida u EU, a njihova energetska učinkovitost ključni je dio planova EU-a da dosegne neto nula emisija do 2050. godine. Komisija planira udvostručiti godišnju stopu obnove zgrada povezanih s energijom u EU, koja je trenutno samo 1%, nadograđujući 35 milijuna zgrada do 2030. godine.
“Nije lako. To nije samo ulaganje novca, moramo uspostaviti i pravu regulativu”, rekao je u Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Komisije za Europski zeleni dogovor. Financiranje bi trebalo dati prioritet obnavljanju energetski siromašnih kućanstava kako bi se podržalo 34 milijuna Europljana koji se bore platiti račune za grijanje.
Druga fokusna područja su javne zgrade i zagađujući sustavi grijanja. Samo za nadogradnju socijalnog stanovanja bilo bi potrebno dodatnih 57 milijardi eura godišnjeg ulaganja, a potpora EU dolazit će iz dijela njegovog masivnog fonda za ekonomski oporavak od koronavirusa od 672,5 milijardi eura. Daljnji novac mogao bi dolaziti od prihoda od tržišta ugljika, dok će Europska investicijska banka podržati tehničku podršku projektima. Komisija će također prepisati pravila o državnoj potpori, omogućujući vladama da pojačaju nacionalno financiranje.
Za plan EU bit će najvažniji minimalni standardi energetske učinkovitosti za sve postojeće zgrade u Europi. Komisija će predložiti standarde tijekom ove godine, navodeći datum njihovog uvođenja i razinu uštede energije koju svaka zgrada mora postići. To bi vlasnike zgrada, poput komercijalnih iznajmljivača, natjeralo da udovolje standardima kako bi unajmili nekretninu. “Ovo šalje vrlo snažan regulatorni signal tržištu. Dok se ne obnovite na najnižu prihvatljivu razinu koju društvo zahtijeva, ne možete generirati ekonomski povrat”, rekao je Peter Sweatman, izvršni direktor konzultantskog poduzeća Climate Strategy & Partners. Sljedeći aspekt vala obnove je podrška stvaranju nula-energetskih okruga ili četvrti u koje potrošači integriraju mala obnovljiva i digitalna rješenja koja im omogućavaju da energiju prodaju natrag u mrežu.
Ali val obnove nije samo smanjenje emisija i smanjenje energetskog siromaštva, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Naš je europski zeleni postao veći. To je sustavna promjena”, rekla je von der Leyen u video obraćanju povodom obilježavanja pokretanja “Novog europskog Bauhausa”. “Namjera je da novi europski pokret Bauhaus bude most između svijeta znanosti i tehnologije i svijeta umjetnosti i kulture”, naglasila je von der Leyen. “Riječ je o novoj europskoj estetici Green Deala koja kombinira dobar dizajn i održivost.” Novi europski Bauhaus bit će prostor u kojem će arhitekti, umjetnici, digitalni stručnjaci, studenti i poduzetnici stvarati dizajne za sutrašnje zgrade, objasnila je.
U sklopu faze osmišljavanja, Komisija će ovog proljeća organizirati i prvu dodjelu nagrada za novi europski Bauhaus. Nakon te faze uslijedit će objavljivanje poziva na podnošenje prijedloga u jesen ove godine kako bi se nove ideje iz te inicijative provele u najmanje pet država članica EU-a uz potporu sredstava EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Inicijativa će tako započeti 2022. godine pokretanjem pet projekata u državama članicama EU-a, koji pokrivaju aspekte poput prirodnih građevinskih materijala, energetske učinkovitosti, mobilnosti usmjerene na budućnost ili digitalnih inovacija kako bi se zgrade učinile učinkovitijima.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko uputila je dopis europskoj povjerenici Mariyi Gabriel u kojem je zatražila proširenje inicijative Bauhaus na sigurnost gradnje i arhitekture s obzirom na nedavni tragični potres koji je razorio veći dio središnje Hrvatske. Zovko je u dopisu Mariyi Gabriel, povjerenici za inovaciju, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, istaknula da bi pored estetike i kreativnosti, Bauhaus projekti trebali osigurati sigurnost i zaštitu građanima. Podsjetivši da je središnju Hrvatsku i Zagreb nedavno dogodilo više razornih potresa, Zovko u dopisu ukazuje na potrebu “razvoja procesa gradnje koji bi građevine učinile otpornijim na slične katastrofe”. Pozvala je na pokretanje pilot projekata u Hrvatskoj, koji bi se fokusirali na zahtjeve i uvjete gradnje. Po njezinom mišljenju, “obnova uništenih regija u Hrvatskoj nudi brojne mogućnosti za razvoj kreativnosti i inženjeringa na europskoj razini, kao i nove izglede za održiviju budućnost u ovim kritičnim područjima”. Zastupnica Zovko smatra i da bi inicijativa Bauhaus trebala iskoristiti sinergije s mehanizmom RescEU kako bi predvidjela buduće katastrofe, kao što su potresi, poplave i požari.
Izvor: Hina; www.euractive.com
