Do sad ste vjerojatno čuli za vegetarijance, vegane pa i fleksitarijance, no noviji trend u načinu ishrane je svakako i klimatarijanska prehrana. O čemu je zapravo riječ? Ovakvim načinom prehrane klimatarijanci jednako brinu o tome što unose u organizam kao i da tim namirnicama brinu o okolišu, odnosno o smanjenju ugljičnog otiska. Ukratko, klimatarijanska prehrana brine o tome da neke namirnice unosimo manje od onih drugih. U prvom redu povrće uzgojeno u staklenicima kojemu je trebalo duže vrijeme da letovima iz jedne zemlje u drugu dođu na police dućana klimatarijanci svakako ne jedu.

Stručnjaci tvrde kako takav način ishrane može poboljšati ne samo zdravlje, već i smanjiti emisiju CO2 za jednu i pol tonu godišnje što svakako nije zanemarivo. Klimatarijanska prehrana sugerira jedenje što manje mesa, no nije da ga u potpunosti zabranjuje, no svakako se više potiče što veća konzumacija voća i povrća jer je njihov ugljični otisak znatno niži. Klimatarijanstvo nije samo hrana koju unosimo u organizam, već i način skladištenja hrane, kao i količina kupljene hrane te što veće izbjegavanje plastičih pakiranja povrća. “Kupujte samo ono što vam je potrebno kako biste izbjegli bacanje hrane i napunite svoj zamrzivač ostacima”, tvrdi za strane medije dr. Alona Pulde.

Mnogi su benefiti klimatarijanstva, a pokazalo se da ono povoljno utječe na smanjenje rizika od srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti te autoimunih bolesti, a kod mladih na smanjenje akni i prištića. Ako se pitate što uključuje takvu prehranu, prema riječima stručnjaka tu su i grah, leća. orašasti plodovi, cjelovite žitarice, smeđa riža, pšenica pa čak i tjestenina i piletina s lokalnih farmi.