Znate li što je freeganism i tko su osobe koje prakticiraju takav način života?

GREEN_300_listici_sredina

Neobična, ali održiva životna odluka

U posljednjih nekoliko godina u zapadnom svijetu količina gomilanja hrane u trgovinama sve više raste, a time i njeno bacanje na otpad. Zbog traganja za odgovornijim životnim navikama, u svijetu se u posljednjih nekoliko godina razvio pokret freeganism čiji sljedbenici zagovaraju kružnu razmjenu materijalnih stvari i konzumaciju svježe hrane nepotrebno bačene na otpad.

Izvješće Ujedinjenih naroda prije nešto više od godinu dana otkrilo je šokantne brojke oko globalnog rasipanja hranom, pri čemu se gubi ili troši do jedne trećine svjetske hrane. Količina hrane koja se iz dana u dan proizvodi naprosto je pregolema i dok neki uživaju u neumjerenosti u jelu i piću, s druge strane, postoji ne mala količina ljudi u svijetu koja živi na rubu siromaštva i doslovno skapava od gladi. Već godinama ove su krajnosti sve očitije i učestalije. Upravo iz tih i sličnih razloga u svijetu se počeo razvijati pokret među pojedincima poznat pod terminom freeganism.

Što je zapravo freeganism? Najkraće rečeno to je način života koji ljudi biraju ne bi li time poduzeli neke mjere protiv rasipnog sustava koji se u zapadnom svijetu iz dana u dan nameće. Freegani kako se nazivaju, u najvećoj su mjeri vegetarijanci ili vegani, a drugi se identificiraju kao “meegani” odnosno osobe koje će jesti mesne proizvode koji bi inače otišli u nepovrat.

Nevjerojatno, ali gotovo polovica svih proizvedenih voća i povrća, kao i korijenja i gomolja, se ne jede. Također, 35 posto sve ribe i plodova mora i 20 posto mesa i mliječnih proizvoda također nikada ne vidi tanjur. Razvijene su zemlje najveći prijestupnici, ali trend se može vidjeti i u zemljama u razvoju. Brojni su razlozi za ovakve brojke hrane koja završi nepotrebno na otpadu, a jedan od glavnih čimbenika je izgled hrane. Naime, proizvođačima sve više postaje bitno kako proizvodi izgledaju, što primjerice rezultira time da 3,7 bilijuna jabuka svake godine smatraju neprikladnima za stavljanje na police dućana te one najčešće završe na otpadu.

Pokret freeganisma je po svojoj prirodi anti-konzumeristički, njegovi sljedbenici se odlučuju za ponovnu upotrebu, recikliranje, dijeljenje, trampu i hranu umjesto kupnje. Gdje god je to moguće, hrana koja je bačena bez opravdanog razloga može se povratiti i jesti. Kroz neko vrijeme freegani diljem svijeta počeli su se ujedinjavati i međusobno si olakšavati put do nekih potrepština pa su tako osnovali razne web stranice gdje zainteresirani mogu naći ili predati odjeću, obuću, pokućstvo, građevni materijal i mnoge druge stvari potpuno besplatno.

Na taj način ušteda može biti ogromna, a brojne potrepštine kruže i smanjuju otpad. Neki pobornici freeganisma idu toliko daleko da žele potpuno iskorijeniti kapitalizam iz svog života živeći kao squatteri u napuštenim zgradama, odbijajući da išta posjeduju, ne zarađuju novac radeći, već volontiraju i sade povrće u lokalnim parkovima.

Trenutno se procjenjuje da gotovo 800 milijuna ljudi na svijetu nema dovoljno hrane da bi vodili zdrav aktivan život. “Podizanje svijesti među industrijama, trgovcima i potrošačima, kao i pronalaženje korisne upotrebe za hranu koja se trenutno baca, korisne su mjere za smanjenje količine gubitaka i otpada”, ističu iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, a uvažavanje barem dijela filozofije freegana može biti korisno za zeleniju i održiviju budućnost.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash, Pinterest / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.