Prelazak na biljnu prehranu može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, prema velikom izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), u kojem se kaže da velika potrošnja mesa i mliječnih proizvoda na Zapadu potiče globalno zatopljenje. Ali koja je razlika između govedine i piletine? Proizvodi li zdjela riže više stakleničkih plinova od tanjura čipsa? Je li vino ekološki prihvatljivije od piva?
Proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu svih emisija stakleničkih plinova, što pridonosi globalnom zatopljenju, prema studiji Sveučilišta u Oxfordu. Međutim, istraživači su otkrili da se utjecaj različitih namirnica na okoliš jako razlikuje. Njihovi su nalazi pokazali da su meso i drugi životinjski proizvodi odgovorni za više od polovice emisija stakleničkih plinova povezanih s hranom, unatoč tome što osiguravaju samo petinu kalorija koje jedemo i pijemo. Od svih proizvoda analiziranih u studiji, utvrđeno je da govedina i janjetina imaju daleko najštetniji učinak na okoliš.
Nalazi odražavaju preporuke Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) o tome kako pojedinci mogu smanjiti klimatske promjene. Kada je riječ o našoj prehrani, IPCC kaže da moramo kupovati manje mesa, mlijeka, sira i maslaca – ali i jesti više sezonske hrane iz lokalnog uzgoja i manje bacati. IPCC također preporučuje da izoliramo domove, vozimo se vlakovima i autobusima umjesto avionima i koristimo video konferencije umjesto poslovnih putovanja. Izbjegavanjem mesa i mliječnih proizvoda mogli bi smanjiti ugljični otisak iz hrane za dvije trećine, prema Oxfordskoj studiji objavljenoj u časopisu Science. Ono što jedemo jedan je od najmoćnijih pokretača većine velikih svjetskih ekoloških problema, bilo da se radi o klimatskim promjenama ili gubitku biološke raznolikosti.
Promjena prehrane može napraviti veliku razliku u vašem osobnom utjecaju na okoliš, od uštede vode do smanjenja onečišćenja i gubitka šuma. Također može smanjiti količinu zemlje koja je potrebna za proizvodnju vaše hrane za oko 75% – to je veliko smanjenje, osobito kada bi se promjena prehrane dogodila na globalnoj razini. Ako redovito letite, zamjena letenja drugim oblicima prijevoza može imati veći utjecaj na vaš ugljični otisak nego promjena prehrane. Ugljični otisak putnika s jednosmjernog leta od Londona do New Yorka je nešto manje od pola tone stakleničkih plinova. Također je važno znati kako i gdje se proizvodi vaša hrana, jer ista hrana može imati velike razlike u utjecaju na okoliš. Na primjer, goveda uzgojena na krčenoj zemlji proizvedu 12 puta više emisija stakleničkih plinova od onih uzgojenih na prirodnim pašnjacima. Prosječna govedina iz Južne Amerike rezultira tri puta većom količinom stakleničkih plinova od govedine proizvedene u Europi – i koristi 10 puta više zemlje.
Meso i mliječni proizvodi nisu jedine namirnice u kojima vaš odabir može napraviti veliku razliku. Čokolada i kava podrijetlom iz krčene prašume proizvode relativno visoke stakleničke plinove. Za klimatski prihvatljive rajčice birajte one uzgojene na otvorenom ili u visokotehnološkim staklenicima, umjesto u staklenicima koji se griju na plin ili ulje. Ekološki orijentirani pivopije trebali bi znati da je točeno pivo odgovorno za manje emisija od limenki koje se mogu reciklirati, ili još gore, staklenih boca. Čak i klimatski najprihvatljivije mesne opcije i dalje proizvode više stakleničkih plinova od vegetarijanskih izvora proteina, poput graha ili orašastih plodova.
