Da vam netko kaže kako postoje flasteri od otpadaka voća biste li ih stavili na ranu? Ako je vaš odgovor ne, ili ako i dalje mislite da to ne postoji, znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru uvjerit će vas u suprotno. Oni naime, pretvaraju odbačene ljuske egzotičnog voća durijana u antibakterijske flastere u obliku gela, odnosno na mjestu flastera gdje je poseban dio koji se prisloni na ranu, tu stoji gel od durijana. Postupak ekstrahira celulozni prah iz ljuski ploda nakon što su narezane i sušene smrzavanjem. Ljuske, koje čine više od polovice sastava durijana, obično se odbacuju i spaljuju, i time negativno doprinose otpadu iz okoliša. Znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru već se neko vrijeme bore s rasipanjem hrane te pretvaranjem odbačene ljuske duriana u antibakterijske gel flastere. Postupak ekstrahira celulozni prah iz ljuski ploda nakon što su narezane i sušene smrzavanjem, a zatim se pomiješa s glicerolom. Ova smjesa postaje meki hidrogel, koji se zatim reže na zavojne trake. “U Singapuru godišnje konzumiramo oko 12 milijuna durijana, pa osim samog mesa u plodu, ne možemo učiniti mnogo s ljuskom i sjemenom, a to uzrokuje zagađenje okoliša”, rekao je profesor William Chen, direktor programa za znanost i tehnologiju hrane na NTU -u.
Chen je dodao da ta tehnologija može pretvoriti i drugi otpad hrane, poput zrna soje i istrošenih žitarica, u hidrogel, čime se ograničava otpad hrane u zemlji. U usporedbi s konvencionalnim flasterima, ovi organo-hidrogelni flasteri ujedno mogu održavati područja rana hladnijim i vlažnijima, što može pomoći ubrzati zacjeljivanje. Istraživači kažu da je korištenje otpadnih materijala i kvasca za antimikrobne flastere isplativije od proizvodnje onih klasičnih, čija antimikrobna svojstva potječu od skupljih metalnih spojeva poput iona srebra ili bakra. Trgovac durijana, Tan Eng Chuan, rekao je da dnevno iskrcava i prodaje najmanje 30 sanduka durijana, što je čak čak 1.800 kilograma, a sve osim samog ploda ostaje otpad koji se gomila u kontejneru, kasnije i na odlagalištu. Mogućnost korištenja dijelova voća koji se obično odbacuju, rekao je, odlična je inovacija koja bi uživanje u tom voću učinila znatno održivijim.
