diana-polekhina-SwWjCbIIoFE-unsplash

Znanstvenici od voćnog otpada proizveli gel flastere: Biste li ih stavili na ranu?

GREEN_300_listici_sredina

Održive medicinske inovacije

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Na sveučilištu u Singapuru znanstvenci uspjeli od otpadaka durijana, egzotičnog voća proizvesti antibakterijske gel flastere. Na taj se način smanjuje otpad ovog izuzetno traženog voća u Aziji, čiji je plod jedini iskoristljiv za jelo.

Da vam netko kaže kako postoje flasteri od otpadaka voća biste li ih stavili na ranu? Ako je vaš odgovor ne, ili ako i dalje mislite da to ne postoji, znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru uvjerit će vas u suprotno. Oni naime, pretvaraju odbačene ljuske egzotičnog voća durijana u antibakterijske flastere u obliku gela, odnosno na mjestu flastera gdje je poseban dio koji se prisloni na ranu, tu stoji gel od durijana. Postupak ekstrahira celulozni prah iz ljuski ploda nakon što su narezane i sušene smrzavanjem. Ljuske, koje čine više od polovice sastava durijana, obično se odbacuju i spaljuju, i time negativno doprinose otpadu iz okoliša. Znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru već se neko vrijeme bore s rasipanjem hrane te  pretvaranjem odbačene ljuske duriana u antibakterijske gel flastere. Postupak ekstrahira celulozni prah iz ljuski ploda nakon što su narezane i sušene smrzavanjem, a zatim se pomiješa s glicerolom. Ova smjesa postaje meki hidrogel, koji se zatim reže na zavojne trake. “U Singapuru godišnje konzumiramo oko 12 milijuna durijana, pa osim samog mesa u plodu, ne možemo učiniti mnogo s ljuskom i sjemenom, a to uzrokuje zagađenje okoliša”, rekao je profesor William Chen, direktor programa za znanost i tehnologiju hrane na NTU -u.

Chen je dodao da ta tehnologija može pretvoriti i drugi otpad hrane, poput zrna soje i istrošenih žitarica, u hidrogel, čime se ograničava otpad hrane u zemlji. U usporedbi s konvencionalnim flasterima, ovi organo-hidrogelni flasteri ujedno mogu održavati područja rana hladnijim i vlažnijima, što može pomoći ubrzati zacjeljivanje. Istraživači kažu da je korištenje otpadnih materijala i kvasca za antimikrobne flastere isplativije od proizvodnje onih klasičnih, čija antimikrobna svojstva potječu od skupljih metalnih spojeva poput iona srebra ili bakra. Trgovac durijana, Tan Eng Chuan, rekao je da dnevno iskrcava i prodaje najmanje 30 sanduka durijana, što je čak čak 1.800 kilograma, a sve osim samog ploda ostaje otpad koji se gomila u kontejneru, kasnije i na odlagalištu. Mogućnost korištenja dijelova voća koji se obično odbacuju, rekao je, odlična je inovacija koja bi uživanje u tom voću učinila znatno održivijim. 

PHOTOS BY: Unsplash, Youtube screenshot, ntu.edu.sg / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.