Mozak goluba funkcionira na sličan način kao i umjetna inteligencija na osnovnoj razini Pokazala je to nova studija u kojoj su psiholozi sa Sveučilišta u Iowi ispitali rad mozga goluba, otkrivši da ima sličnosti s umjetnom inteligencijom. Istraživači su golubovima dali složene testove kategorizacije u čijem rješavanju ne bi pomoglo razmišljanje na visokoj razini, poput korištenja logike ili zaključivanja. Umjesto toga, golubovi su, temeljem pokušaja i pogrešaka, na kraju uspjeli zapamtiti dovoljno scenarija u testu da postignu gotovo 70 posto točnosti.

Računala koriste istu osnovnu metodologiju, odnosno naučena su kako prepoznati uzorke i objekte koje ljudi inače lako prepoznaju, tvrde istraživači. Ipak, zbog goleme memorije i stalnog razvoja, računala daleko nadmašuju sve što golublji mozak može dočarati, ali na bazičnoj razini, može se govoriti o tome da “razmišljaju” isto.

Točnije, osnovni proces stvaranja asocijacija, koji se smatra tehnikom razmišljanja na nižoj razini, isti je između golubova koji su položili testove i najnovijih dostignuća umjetne inteligencije.

Razlikuju slike i otkrivaju rak 

“Stalno slušate o čudima umjetne inteligencije, svim nevjerojatnim stvarima koje može učiniti”, rekao je Ed Wasserman, profesor eksperimentalne psihologije na Odsjeku za psihologiju i znanosti o mozgu u Iowi i autor studije.

“Može pobijediti ljude koji igraju šah, ili u bilo kojoj videoigri, što se toga tiče. Može nas pobijediti u svim stvarima. Kako to radi? Je li pametno? Ne, koristi isti sustav ili sustav ekvivalentan onom koji golub koristi ovdje.”

Rezultati prethodnih istraživanja sugeriraju da golubovi mogu razlikovati Picassove slike od Moneta. Također je utvrđeno da broje, otkrivaju rak na radiološkim slikama, prepoznaju riječi i imaju izvanrednu moć prisjećanja.