Od industrijske revolucije globalne temperature porasle su za oko 1° C, što je imalo snažne i velike posljedice na svijet oko nas. Primjerice, topljenje ledenjaka na Grenlandu mijenja raspored vode na Zemlji i gura os planete. Kao rezultat toga, položaj Sjevernog pola pomaknuo se prema istoku više od jednog metra od 2005. godine. Rezultat toga je da će se Zemlja okretati brže i do 2200. godine dani bi mogli biti 0,12 milisekunde kraći. Nagib Zemlje vjerojatno neće utjecati na vaš život ili čak na život vaše djece, ali druge se promjene događaju puno bliže vašem domu. Primjerice, u Velikoj Britaniji proljeće u prosjeku počinje otprilike dva tjedna prije nego prije pola stoljeća, a jesen tjedan dana kasnije. Vjerujemo da ste promjena svjesni i da ih i sami možete osjetiti u mjestu u kojem živite. Donosimo vam popis sedam promjena koje su nastale kao rezultat klimatskih promjena i koje na vlastitoj koži već danas osjećaju ljudi diljem svijeta.
Duža, intenzivnija sezona alergija
Ako sezonsku alergiju osjećate prvi put ili intenzivnije posljednjih godina, niste jedini. Porast temperatura u nekim područjima, poput sjevera SAD-a, produljuje razdoblje kada biljke ispuštaju pelud. To utječe ne samo na ljude koji već imaju alergije, već i na one koji ih nemaju. To znači da bi ljudi koji imaju alergije na pelud mogli imati jače simptome, a ljudi koji inače nemaju alergije mogli bi ih početi doživljavati. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati do kraja ovog stoljeća, sezona peludi hrasta mogla bi se produljiti i do osam dana u nekim područjima.
Hrana koju volite nije više toliko hranjiva i košta više
CO2 koji se akumulira u našoj atmosferi zahvaljujući fosilnim gorivima zapravo mijenja sastav voća i povrća koje jedemo, čineći ga manje hranjivim. Dodatni CO2 ubrzava fotosintezu i uzrokuje rast biljaka s više šećera i manje kalcija, proteina, cinka i važnih vitamina. Ne samo da hrana postaje manje hranjiva, već bi uskoro mogla i više koštati. Počevši od 2006. godine, suša u glavnim zemljama proizvođačima pšenice bila je ključni čimbenik dramatičnog skoka cijena hrane širom svijeta. A kako svijet postaje sve topliji, možemo očekivati da ćemo sve češće vidjeti ovu vrstu suše. Znanstvenici predviđaju da će breskve, kava, kukuruz, kakao i drugi ukusni i važni usjevi također postati rjeđi zbog klimatskih promjena.
Češći, jači i dulji toplinski udari
Ekstremne vrućine i toplotni valovi događali su se od početka vremena. No klimatske promjene posvuda čine toplinske udare sve češćim, ozbiljnijim i dugotrajnim. Oni mogu postati toliko intenzivni da se naše ceste doslovno otope. Vidjeli smo da se to dogodilo na asfaltu u Washingtonu, zračnoj luci Reagan 2012. godine, za vrijeme smrtonosnih vrućina u Indiji 2015., a nedavno i u Australiji, gdje su automobilske gume bile prekrivene asfaltom debljine gotovo tri centimetra.
Šumski požari koji nanose štetu zajednicama i zdravlju
Požari razaraju zajednice širom svijeta. Uzrokuju ogromnu financijsku štetu, gubitak biljnog svijeta te životinjskog i ljudskog života. Osim teških ozljeda i smrtnih slučajeva, ovi klimatski uvjeti mogu oštetiti infrastrukturu koja može utjecati na pogoršanje kvalitete vode i zaliha hrane te dramatično smanjiti kvalitetu zraka koji udišemo.
Uragani postaju sve češći i opasniji
Prosječna temperatura površine mora raste, a kako su mora toplija, uzrokuju više vodene pare i toplinske energije u atmosferi. Ova dodatna vrućina i voda savršeno su gorivo za uragane i u odgovarajućim uvjetima, mogu opasne oluje učiniti još snažnijima. Drugim riječima, slaba tropska oluja može postati snažni uragan u vrlo kratkom vremenu. To može dovesti do toga da mnogi ljudi, čak i oni koji žive u regijama sklonim uraganima, budu nedovoljno pripremljeni za intenzitet stvarnog uragana koji dolazi do kopna, što rezultira većom štetom, ozljedama, pa čak i životnim gubicima.
Sve češće migracije ljudi
Klimatske promjene već potiču na povećanje migracija, a ljudi su prisiljeni napustiti svoje domove zbog suše, poplava i drugih klimatskih katastrofa. Primjerice, 2007. godine, nestašica vode, propadanje usjeva i umiranje stoke zbog suše dovelo je do toga da je 1,5 milijuna ljudi iz ruralnih područja u Siriji otišlo živjeti u gradove. Od 2013. godine, gotovo 15 milijuna ljudi raseljeno je zbog tajfuna i oluja na Filipinima. Procjenjuje se da bi utjecaji klimatskih promjena u subsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi mogli dovesti do toga da više od 140 milijuna ljudi napusti svoje domove prije 2050. godine.
Bolesti se lakše šire
Visoke temperature, ekstremne vrućine i obilne kiše idealni su uvjeti za insekte koji prenose bolesti. Oni žive dulje u toplim područjima, lete u nova područja koja su prethodno bila prehladna i razmnožavaju se u vodenim naslagama nakon kiše. Klimatske promjene također stvaraju idealne uvjete za patogene koji se prenose vodom poput bakterija, virusa i parazita koji cvjetaju u toplijim vodama. Na primjer, nedavno izvješće CDC-a utvrdilo je da se broj slučajeva bolesti koje su prenijeli krpelji više nego udvostručio između 2004. i 2016. u SAD-u. Posebno u slučajevima Lymeove bolesti.
