Delegati su se borili da razriješe glavne probleme, kao što su postupno ukidanje ugljena, subvencioniranja fosilnih goriva i financijske potpore zemljama s niskim dohotkom. Indija, među najvećim svjetskim proizvođačima ugljena, pokrenula je promjenu jezika o fosilnim gorivima u paktu u posljednjem trenutku, prelazeći s “postupnog ukidanja” ugljena na “fazno smanjenje”. Nakon početnih prigovora, suprotstavljene zemlje su u konačnici pristale. U emotivnom obraćanju okupljenim delegatima, predsjednik COP-a 26 Alok Sharma rekao je da mu je iznimno žao zbog načina na koji se proces odvijao.
Sastanak UN-a u Glasgowu, u Škotskoj, proglašen je posljednjom i najboljom šansom čovječanstva da održi na životu najvažniji cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Ovaj temperaturni prag odnosi se na željeni cilj koji je upisan u znameniti Pariški sporazum iz 2015. Da prosječne temperature ne prijeđu ovu razinu, zahtijeva da svijet gotovo prepolovi emisije stakleničkih plinova u sljedećih osam godina i dosegne neto nultu emisiju do 2050. Od ključne je važnosti spriječiti najgore od onoga što klimatska kriza sprema. Vodeći svjetski znanstvenici upozorili su da se svijet već zagrijao za otprilike 1,1 stupanj Celzija iznad predindustrijske razine, a najnovije projekcije, unatoč brojnim obećanjima na summitu u Glasgowu, pokazuju da je svijet na pravom putu porasta od 2,4 stupnja Celzija do kraja stoljeća.
Glavni tajnik UN-a António Guterres otvoreno je upozorio da obećanja o smanjenju ugljika tijekom posljednjih muka maratonskih pregovora “vrlo vjerojatno” nisu dovoljna da izbjegnu klimatsku katastrofu. Aktivisti oštro su kritizirali COP26, opisujući ga kao “isključujućih” dvotjednih razgovora usredotočenih na “uobičajeno poslovanje i bla, bla, bla”.
Glasgowski klimatski pakt prvi je put da se u ishodu međunarodnog summita o klimi eksplicitno spominju fosilna goriva. Međutim, ranija obveza postupnog ukidanja subvencija za ugljen i fosilna goriva naknadno je razvodnjena i odnosila se samo na “nesmanjeni” ugljen i “neučinkovite” subvencije za fosilna goriva. Indija je tada pokrenula intervenciju u posljednjem trenutku kako bi izmijenila tekst kako bi ga zamijenila s “faznim smanjivanjem”. Nekoliko zemalja izrazilo je svoje pritužbe na ovu promjenu, a stručnjaci za okoliš duboko su zabrinuti što ažurirana terminologija stvara rupu za odgađanje hitno potrebnih klimatskih mjera. Analiza koju je u ponedjeljak objavio Global Witness pokazala je da je na COP-u 26 bilo više delegata povezanih s industrijom fosilnih goriva nego iz bilo koje zemlje. To je pokrenulo ozbiljna pitanja o vjerodostojnosti razgovora, posebice zato što je spaljivanje fosilnih goriva glavni pokretač klimatske krize.
Istraživači su u više navrata naglašavali da je najbolje oružje za borbu protiv porasta globalnih temperatura smanjenje emisije stakleničkih plinova što je brže moguće. Dvotjedni summit doživio je mećavu klimatskih obećanja osmišljenih kako bi se ispunila trenutna situacija, a zemlje su obećale okončati i poništiti krčenje šuma, odmaknuti se od ugljena i smanjiti emisije metana za 30% do 2030. godine. SAD i Kina, dva najveća svjetska emitera, iznenadili su mnoge pristankom na suradnju kako bi spriječili globalno zagrijavanje da prijeđe 1,5 stupnjeva Celzija. Također je pokrenut novi savez, prvi takve vrste, sa zemljama i subnacionalnim skupinama koje su se obvezale na postavljanje datuma završetka korištenja nafte i plina i zaustavljanje izdavanja novih dozvola za istraživanje. U međuvremenu su se poslovni čelnici i financijske institucije obvezali da će više ulagati u “projekte usklađene s neto nulom”. Međutim, to je od tada kritizirano jer je promašilo poantu o fosilnim gorivima.
Zemlje s niskim dohotkom stigle su u Glasgow odlučne osigurati kompenzaciju za “gubitak i štetu” povezanu s klimom, izraz koji koriste UN za razaranja koja su već nanesena životima, sredstvima za život i infrastrukturi. Oni koji su na prvoj crti klimatske krize, a koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene, dugo su tražili financijsku potporu zemalja s visokim dohotkom kako bi im nadoknadili tu štetu. Bogate nacije, kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija, oklijevale su prihvatiti odgovornost. Sporazum, koji nije pravno obvezujući, ne uspijeva uspostaviti fond za kompenzaciju državama za gubitak i štetu povezane s klimom. Grupa zemalja u razvoju G-77 izrazila je “ekstremno razočaranje” ovim propustom. Shauna Aminath, ministrica okoliša Maldiva, rekla je u subotu: “Za neke, gubitak i šteta mogu biti početak razgovora i dijaloga, ali za nas je ovo pitanje preživljavanja. Ovo ne donosi nadu u naša srca, već služi kao još jedan razgovor u kojem stavljamo svoje domove na kocku, dok oni koji imaju druge opcije odlučuju koliko brzo žele djelovati kako bi spasili one koji nemaju”, rekla je Aminath.
