U javnosti su sve češće rasprave o lokacijama za nove solarne i vjetroelektrane, a najviše se “koplja lome” oko njihove izgradnje nauštrb staništa i poljoprivrednih površina. U najnovijoj studiji Europske agencije za okoliš (EEB) objašnjeni su uvjeti koji bi trebali biti zadovoljeni da bi se na održiv način mogli postavljati novi izvori obnovljive energije. Prema objavljenim podacima, potrebno je samo polovica lokacija, koje su procijenjene kao pogodne, kako bi se postigla potpuna dekarbonizacija Europe do 2040. godine.

Ključne smjernice i izračuni za postavljanje izvora obnovljive energije

• Potrebno je samo 2,2% ukupne površine EU za sadašnje i buduće solarne i vjetroelektrane kako bi se omogućilo postupno ukidanje fosilnih goriva i nuklearne energije te se postigla klimatska neutralnost do 2040. godine.
• Prema JRC-u, 5,2% zemljišta EU smatra se “pogodnim” za postavljanje solarnih i vjetroelektrana, gdje se ne ugrožavaju poljoprivredna zemljišta ni okoliš okolišnim te se zadovoljavaju visoki tehnički kriteriji.
• Većina prihvatljivih lokacija za postavljanje održivih izvora energije nalazi se u ruralnim područjima, sa 78% za solarne sustave na kopnu i 83% za kopnene vjetroelektrane.
• Izgradnja solarnih elektrana u urbanim i industrijskim zonama ne može zadovoljiti svu potražnju za  energijom. Međutim, postoji mnogo zapuštenih poljoprivrednih površina koje su dostupne za njihovo postavljanje, bez narušavanja ruralnih ekonomija. To se može učiniti u sinergiji s proizvodnjom hrane i obnovom tla.
• Obnovljivi izvori mogu koegzistirati s poljoprivredom i prirodom.
• Njemačka i Italija nemaju dovoljno površina koje su prikladne za postavljanje obnovljivih izvora energije, ali Španjolska i Rumunjska obiluju njima. Stoga, trebalo bi se raditi na uspostavljanju europske “supermreže” kojom bi se povezali svi resursi.

Europa ima dovoljno površina za postavljanje obnovljivih izvora energije

“Obnovljivi izvori energije ne moraju ugroziti proizvodnju hrane niti ugroziti okoliš. Ispitivanje je pokazalo da Europa ima dovoljno neobradivih površina za postavljanje energetske mreže, a da se ne ugrožavaju staništa, zone bogate biološkom raznolikošću ni poljoprivredna zemljišta. U cilju zelene tranzicije moguće je koristiti obnovljivu energiju i za regeneraciju zemljišta, za korist zajednicama i kao podršku ruralnim ekonomijama”, izjavio je Cosimo Tansini, iz Europske agencije za okoliš.

U izvješću Europske agencije za okoliš ističe se da je za prijelaz na obnovljive izvore energije ključno strateško prostorno planiranje, visoki ekološki standardi i uključenost lokalne zajednice. Nadalje,  rješavanjem izazova i integriranjem obnovljivih izvora energije u ruralnim područjima, istodobno se može postići klimatska neutralnost i potaknuti ruralni razvoj.

Gdje se ne smiju graditi solarne i vjetroelektrane?

Područja na kojima se neće graditi solarne i vjetroelektrane su lokacije Natura 2000, potom područja biološke raznolikosti i staništa ptica, ali i prirodne farme visoke vrijednosti i poljoprivredna zemljišta.  Jedino oranice, mješoviti usjevi i stočarski sustavi, koji su već u naprednom stanju propadanja, s niskom produktivnošću i visokim rizikom napuštanja, smatraju se pogodnim lokacijama.

Iako kriteriji JRC-a nisu obvezujući, pružaju jasan pokazatelj koliko je zemljišta dostupno za razvoj solarnih i vjetroelektrana i u skladu s poljoprivrednim djelatnostima i zaštitom biološke raznolikosti.