Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica za Green.hr: ‘Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više’

GREEN_300_listici_sredina

Što će biti s hrvatskim poljima?

Predložena je zabrana korištenja sintetičkih pesticida na području cijele Europske unije. Pčelari pozdravljaju ovaj prijedlog, ali poljoprivrednici se ne slažu s njima.

Šanse da ćemo preživjeti bez njih ravne su nuli. Stvaraju tekuće zlato, potpuno besplatno, a bez njih nema ni nas. U posljednjih nekoliko godina pčele su sve ugroženije. Pomori se događaju sve češće, a jedan takav slučaj iz Međimurja šokirao je regiju. Stradalo je tada gotovo milijun pčela! Kako je kasnije potvrđeno nalazima državnog inspektorata, stradale su zbog uporabe ilegalnih pesticida. Takve kemikalije na pčele djeluju izuzetno toksično. Od samo kratkog kontakta s cvijetom koji je bio tretiran pesticidom, pčela završava kobno.

Kako bi poljoprivrednici povećali prinos, usjeve često tretiraju pesticidima. Ipak, izgleda ne za dugo. Prikupljeno je više od milijun potpisa ljudi diljem Europe, koji traže zabranu uporabe sintetičkih pesticida u Europskoj uniji. Pokrenula je to inicijativa pod nazivom “Spasimo pčele i poljoprivrednike. Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pregovore.

Inicijativom se traži postupno ukidanje pesticida oko 80%, a potom i potpunu zabranu do 2035. godine. Na dnevnom redu Europske komisije i Parlamenta tako će se naći i pitanje potpunog ukidanja sintetičnih pesticida.

Pčela

Ervin Grabant pčelar je iz Međimurja čije su pčele stradale u ovogodišnjem pomoru. On u potpunosti podržava zabranu pesticida. “Uspio sam tada spasiti 42 zajednice, čak sam uspio imati i nešto meda, oko dvije tone. No, problem je što je ta naknada opet došla iz našeg džepa. Krivac je kažnjen, a ja sam dobio odštetu od države u iznosu od 800 kuna. Ipak, tko garantira da se takvo nešto neće ponoviti”, rekao je.

Ervin se i sam bavi poljoprivredom i mišljenja je da će, ako se polja ne tretiraju pesticidima, biti više pčela, a samim time i više prinosa zbog oprašivanja. “Uvijek sam za alternative da se zaštiti priroda, ako su ljudi mogli ranije uzgajati bez pesticida, možemo i mi danas”, dodao je.

Da mjera zabrane uporabe pesticida nikako nije dobra za hrvatsku poljoprivredu, smatra Aleksandar Mešić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. “U Europi je već izrađen trend da se subjekti gase, a ovo će samo akcelerirati. koliko god su programirali ruralni razvoj, na ovaj način će dovesti do toga da će ljudi staviti ključ u bravu“, objasnio je.

Mjera će se, smatra profesor, tako najviše odraziti na male proizvođače, obiteljsko poljoprivredna gospodarstva. “To nije jedini minus. Sva proizvodnja koja zahtjeva više rada neće biti moguća. Poljoprivreda je ionako neatraktivna za velik broj radnika, što ćemo ako zabranimo pesticide? Hoće li netko htjeti te usjeve okopavati?”, rekao je. Mišljenja je da ovu situaciju ne treba gledati crno-bijelo. Potreban je kompromis između pčelara i poljoprivrednika. Pčela, dodao je, nije jedini oprašivač.

Sličnog je stava i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je za Green.hr objasnila koju je ulogu imala Hrvatska u donošenju uredbe. Naime, spomenuta inicijativa za zabranu korištenja pesticida dolazi u trenutku kada Europska unija priprema novu obavezujuću uredbu za smanjenje korištenja kemijskih sredstava u zaštiti bilja.

Vučković je kazala da je Hrvatska zatražila da se uvaži razmjeran postotak korištenja pesticida po državama. Drugim riječima, zabrana pesticida ne bi se trebala svima jednako zabraniti. Zemlje članice Europske unije svrstane su u tri kategorije po postotku uporabe pesticida po hektaru, a Hrvatska spada u najnižu skupinu.

“Nije isto kada neka država koristi 1 ili 1,05 kilograma pesticida po hektaru, kao što je to kod nas slučaj, ili kada neka država koristili 6 ili 10 kilograma pesticida. Ako ćete tražiti jednak postotak za sve zemlje članice, onda ćemo zemlju koja proizvodi manje dovesti u situaciju da proizvodi još manje i da uvozi hranu koja ima više pesticida“, poručila je ministrica. Ne sumnja, kako je rekla, u dobru namjeru inicijative za potpunu zabranu pesticida, ali smatra da je ambiciozna.

“Plan je i Ujedinjenih naroda kroz agendu “zero hunger” da do 2030. godine nestane gladi u svijetu. Ja ne vidim kako je to moguće bez povećanja proizvodnje. To uz ove ciljeve nije moguće. Potrebno je zaštiti bioraznolikost i smanjiti pesticide, ali tempom koji prepoznaje razlike između članica Europske unije”.

Komisija je na kraju podržala potrebu razlikovanja među državama za koju se Hrvatska zalagala, a rasprave o uvođenju zabrane pesticida su u tijeku.

PHOTOS BY: Guliver Image, Unsplash, www.poljoprivreda.gov.hr/ / Sva prava pridržana

Vezani članci

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.