brooke-lark-3TwtvW1vDCw-unsplash

Zbog klimatskih promjena uskoro ćemo ostati bez pet najpoznatijih namirnica

GREEN_300_listici_sredina

Možete li zamisliti život bez njih?

Klimatske promjene uskoro bi nam mogle oduzeti neke namirnice bez kojih mnogi ne mogu započeti ili završiti dan. Kava, vino, banane samo su neke od njih od kojih ćemo se kroz naredne godine morati pozdraviti.

Klimatske promjene mogle bi uskoro uzrokovati izumiranje naše omiljene hrane. Globalno zatopljenje već uzrokuje promjenu vremenskih obrazaca širom planete pa su tako ljeta postala iznimno vruća, a zime blage. Kako mijenja vrijeme, tako će se mijenjati i sposobnost poljoprivrednika da obrađuju svoje usjeve i uzgajaju hranu u količinama na koje smo mnogi od nas danas navikli. To znači da bi u narednim godinama velik dio proizvoda na koje smo navikli i koje smo svakodnevno kupovali u trgovina i tržnicama mogao nestati. Mnogo je razloga zašto bi klimatske promjene mogle utjecati na hranu koja nam je na raspolaganju. Ekstremno vrijeme moglo bi opustošiti područja koja se koriste za uzgoj usjeva i držanje stoke. Promjena godišnjih doba mogla bi poremetiti prirodni životni ciklus usjeva i uništiti područja koja se oslanjaju na metode dvostrukog obrezivanja. Neke omiljene namirnice koje smo uzimali zdravo za gotovo i u kojima smo oduvijek uživali kroz neko vrijeme više neće biti na našem stolu ukoliko Zemljina temperatura ne prestane rasti.

Banane

Omiljeno voće mnogih prepuno kalija uskoro bi mogle otići u zaborav. Odnosno, samo u sjećanja na njezin okus. Očekuje se da će se površine u 135 zemalja pogodne za uzgoj banana povećati do 50 posto do 2070. godine. Pitate Zašto je ovo žuto voće na ovom popisu? Naime, kako banane uspijevaju u tropskim okruženjima, porast globalne temperature mogao bi učiniti više zemljišta tehnički sposobnim za uzgoj banana no, nedostatak vode na tim područjima poništit će sve moguće koristi voćarima. Uz nedostatak vode, zbog porasta temperatura moglo bi doći do porasta panamske bolesti, gljivične infekcije koja uzrokuje umiranje banana od dehidracije.

Avokado

Baš kao i banane, uzgajaju se kao monokulture. To znači da je jedan usjev zasađen bez velike biološke raznolikosti, što usjev čini osjetljivijim na štetočine i bolesti. Kako bi se to spriječilo, koristi se mnogo pesticida koji mogu nanijeti štetu okolišu kada se isperu tijekom jake kiše. Avokado je također zahtjevna biljka i treba paziti da ne bude prevruće ili hladno. Avokado zahtjeva mnogo vode što ih također čini visoko osjetljivim na klimatske promjene. S nedostatkom vode i promjenjivim temperaturama kao sve većom prijetnjom, ljubitelji avokada trebali bi se zabrinuti.

Vino

Mnogima omiljeno piće, u budućnosti ostane samo kao žudnja. Sorte grožđa vrlo su osjetljive na uvjete okoliša. Razlog zašto su imena vina toliko zaštićena svojim mjestom je što i najmanja promjena može dovesti do razlike u okusu za koju ne morate biti sommelier da primijetite. Kako bi održali idealne uvjete uzgoja grožđa, vinari već traže veće nadmorske visine za proizvodnju svojih poznatih sorti. Studija iz 2013. godine već je predvidjela da bi se održivo zemljište za uzgoj vinskog grožđa moglo smanjiti za čak 73 posto do 2050. godine.

Čokolada

Nakon vina, mnogi će se teško pomiriti i s nestankom omiljene slastice – čokolade. Kakao bi se mogao suočiti s krizom usjeva ako se globalne temperature previše promijene. Kakaovim zrnima je potrebno vrlo specifično okruženje za cvjetanje i mogu rasti samo na području 20 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. Zahtijevaju ujednačene temperature, visoku vlažnost, obilnu kišu, tlo bogato dušikom i zaštitu od vjetra koji se gotovo isključivo nalazi u prašumi. Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje da bi se područja uzgoja kakaa mogla suočiti s povećanjem temperature od 2,1 stupanj Celzijusa do 2050. godine, što bi dramatično smanjilo područje uzgoja. Bez uvjeta potrebnih za uzgoj ovog zrna, čokolada bi mogla nestati s polica supermarketa.

Kava

Kava je najpopularnije piće na svijetu s oko 2 milijarde šalica dnevno. Kako bi se zadovoljila velika potražnja, 2020. godine proizvedeno je gotovo 10 milijardi kilograma zrna kave. No, biljke kave muči razorna gljiva zvana ‘roya’ koja je napredovala na rastućim temperaturama Latinske Amerike. Ona uzrokuje prestanak fotosinteze biljke kave jer su listovi obloženi sporama boje željeza. Od 2012. do 2017. godine nanijela je više od 2,5 milijardi eura štete i izgubila dobit, prisilivši gotovo 2 milijuna poljoprivrednika da napuste svoju zemlju. Predviđa se da će se u Africi broj regija pogodnih za uzgoj kave smanjiti za 65 posto do 2080. Uzgajivači traže biljke otporne na klimu i druga rješenja za probleme s kojima se suočavaju, ali budućnost ne izgleda dobro za omiljenu sortu ljubitelja kave, Arabicu.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.