Znanstvenici sa Sveučilišta Southampton u Ujedinjenom Kraljevstvu i Udruženja za morsku biologiju predviđaju da će zagrijavanje oceani, prouzročeno klimatskom krizom, natjerati kitopsine da potraže nova staništa, dovodeći ih na brodske rute. U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change stručnjaci su izračunali da bi do kraja stoljeća sudari između kitopsina i velikih brodova mogli biti 15.000 puta češći nego što su danas.

Zašto su kitopsine ugroženije nego druge ribe?

Kitopsine su najveće ribe na svijetu, od kojih je najveća jednika bila dužine 18,8 metara. Ova ugrožena vrsta naseljava otvorene vode tropskih oceana, rijetko zalazeći u vode s temperaturom ispod 21°C. Nedavni dokazi pokazuju da su kitopsine posebno ranjive na sudare s brodovima, pri čemu zadobivaju ozbiljne ozljede ili čak ugibaju, jer provode vrijeme u površinskom dijelu mora i okupljaju se u obalnim područjima.

Vodeća autorica studije, dr. Freya Womersley, kaže: “Naša je studija otkrila da je ova, najveća riba na svijetu, u opasnosti od klimatskih promjena. Otkrili smo da će u budućnosti kitopsine migrirati prema hladnijim vodama. Ako se presele u novootkrivene prostore, to bi ih moglo zaštititi od klimatskih promjena, ali istodobno izložiti rizicima, poput ulova, nedostatka plijena i sudara s brodovima.”

Kitopsine bi mogle izgubiti više od polovice svog staništa u nekim morima

Istraživanje je kombiniralo podatke o satelitskom praćenju kitopsina s globalnim klimatskim modelima kako bi predvidjelo kretanja kitopsina u tri različita klimatska scenarija. Ove karte uspoređene su s gustoćom brodskog prometa kako bi se vidjelo hoće li kitopsine migrirati u područja s gustim prometom, što bi povećalo vjerojatnost sudara s brodovima.

Prema scenariju s visokim emisijama (gdje svijet nastavlja u velikoj mjeri koristiti fosilna goriva), studija predviđa gubitak osnovnih staništa veći od 50 posto do 2100. godine, a najveći gubici bi se dogodili u Aziji. Scenarij održivog razvoja (u skladu s ciljem da globalno zatopljenje ne premaši 2°C) predviđa povećanje osnovnog staništa, posebno u Europi.

“Iako su naši rezultati zabrinjavajući, oni zapravo pokazuju da možemo promijeniti kretanje kitopsina i drugih ugroženih morskih divova”, kaže dr. Womersley za Euronews Green.

Znanstvenica je objasnila kako ublažavanjem klimatskih promjena možemo neizravno utjecati na to da ocean bude sigurnije mjesto za neke od stanovnika. “Već znamo koje strategije trebamo primijeniti kako bismo smanjili sudare između brodova i kitopsina – poput smanjenja brzine i promjene rute oko ključnih lokacija – a sada je na pojedinim vladama da poduzmu mjere”, rekla je dr. Womersley.