Web_Rosario_Drone_33_0

Zašto je ovaj argentinski grad osvojio prestižnu ekološku nagradu?

GREEN_300_listici_sredina

Od ekonomske krize i poplave do nagrade

Projekt održive proizvodnje hrane u gradu Rosario u Argentini osvojio je 250.000 dolara vrijednu nagradu Prize for Cities koju dodjeljuje institut WRI Ross Center for Sustainable Cities u kategoriji za najodrživiji grad. Inicijativa je pohvaljena zbog svoje domišljatosti i dugovječnosti, kao i beneficija u kojima uživa cijeli grad.

Nakon pada argentinske ekonomije 2001. godine, stanje u gradu Rosario također je krenulo silaznom putanjom. Budući da je više od polovice stanovništva Rosarija, trećeg po veličini grada u zemlji, bilo ispod granice siromaštva, a četvrtina njegove radne snage bila nezaposlena, očaj je čak neke natjerao na pljačku supermarketa. Kako bi pomogla onima koji su bili najviše pogođeni, općina je pokrenula program urbane poljoprivrede u partnerstvu s lokalnom nevladinom organizacijom, Centrom za proučavanje agroekološke proizvodnje (CEPAR) i nacionalnim programom Pro Huerta za vrtove koje koriste obitelji.


Potražnja za svježim proizvodima bila je velika pa je grad ubrzo otvorio novu tržnicu kako bi poljoprivrednicima omogućila izravnu prodaju voća i povrća, a stanovnicima novi izvor pristupačnih i zdravih lokalnih proizvoda. Kako se gospodarska kriza stabilizirala, općina je izradila plan za budućnost programa urbane poljoprivrede. Počela je surađivati s programom UN-Habitat i Nacionalnim sveučilištem Rosario na popisu neiskorištenog urbanog zemljišta koje bi se moglo prenamijeniti u poljoprivredne parcele. Inventar je otkrio da je 36% općinskog područja pogodno za poljoprivrednu prenamjenu, uključujući zemljišta uz željezničke pruge i autoceste, nizinska te poplavama sklona zemljišta. Gradonačelnik je 2004. odobrio općinsku uredbu kojom se gradu dozvoljava privremeno korištenje slobodnog zemljišta u poljoprivredne svrhe za siromašno stanovništvo.

Iako je program pomogao smanjiti nesigurnost od nestašice hrane i ublažiti siromaštvo, ekstremne poplave donijele su novu krizu koja je ugrozile živote i egzistenciju u Rosariju. Tijekom pet dana 2007. godine, rekordne količine kiše prisilile su grad da evakuira više od 3000 ljudi. Prepoznajući da će se poplave samo pogoršati s klimatskim promjenama, Odjel za upravljanje vodama izradio je kartu rizika od poplave kako bi identificirao problematične zone grada i informirao razvojnim prioritetima u Urbanističkom planu Rosarija 2007-2017. Novi plan uključivao je parkove s povrtnjacima, inicijativu usmjerenu na pretvaranje neiskorištenog zemljišta u zelene površine kako bi se apsorbirao višak vode i spriječile poplave.

Budući da je grad već imao popis raspoloživog zemljišta, mogao je brzo djelovati. U 2007. i 2008. godini otvorena su dva parka s povrtnjacima, jačajući otpornost grada od poplave, pružajući dodatno zemljište za urbanu poljoprivredu. Javni parkovi također nude razne programe oko održivosti, uključujući radionice i obilaske vrtova. Urbani poljoprivrednici održavaju privremeni posjed zemljišta u zamjenu za njegovo daljnje održavanje.

Prepoznavši da otpornost grada ovisi ne samo o prenamjeni zemljišta u užem susjedstvu, već i o zaštiti njegove brzo urbanizirajuće okoline, općina je 2011. donijela uredbu kojom se određuje 800 hektara prigradskog zemljišta koje će se koristiti i za agroekološku proizvodnju. Službeno usvojen u gradski strateški plan i pokrenut 2015. godine, projekt Zeleni pojas pomaže obuzdati širenje urbanih područja dok obnavlja zemljište na ekološko osjetljiv način. Također povećava otpornost Rosarija od poplave i proširuje ukupno zemljište dostupno za proizvodnju hrane.

Rosario je nastavio svoju posvećenost urbanoj poljoprivredi i klimatskoj otpornosti, otvarajući pet dodatnih parkova s povrtnjacima koji se nalaze u četvrtima s niskim prihodima. Holistički pristup grada ostavio je trajne pozitivne tragove na egzistenciju i dobrobit ljudi, istovremeno smanjujući ovisnost o uvozu hrane i nesigurnost hrane. Procjenjuje se da će se emisije stakleničkih plinova povezane s isporukom povrća, na primjer, smanjiti za čak 95%. Urbana poljoprivreda i dalje je sve veći pokret u gradu. Danas više od 2.400 obitelji ima vlastite vrtove i bave se ekološki održivom poljoprivredom.

PHOTOS BY: wri.org, prizeforcities.org / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.