Udruga Zasadi stablo, ne budi panj je započela kao građanska inicijativa 2019. godine pokrenuta s idejom da svatko može zasaditi stablo i tako pridonijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Studije pokazuju da se može postići ograničavanje klimatskih promjena sadnjom drveća i pohranom ugljika pa je tako cilj ove Udruge sudionicima približiti realno ljudsko štetno djelovanje, ali im i dati mogućnost da oni sami budu rezultat uspjeha i promjene.

Inicijativu je preko Facebook grupe pokrenula Mateja-Anđelina Kramar nakon čega su u vrlo kratkom roku u svakoj od 20 županija u Republici Hrvatskoj i u Gradu Zagrebu uspostavljene organizacijske jedinice za koordinaciju volontera i suradnika. Bilo nam je izrazito drago upoznati Mateju-Anđelinu koja sa svojim kolegama radi na ozelenjavanju Hrvatske kao i edukaciji stanovništva svih dobnih skupina, te popričati s njom o radu Udruge, njihovim projektima, što je sve potrebno da se organizira akcija sadnje i kako ljudi mogu samostalno pridonijeti ovoj borbi.

Recite nam ukratko nešto o samoj Udruzi, kako je nastala, koliko broji članova i čime se sve bavi?

 Moje ime je Mateja-Angelina, aktivistica sam za okoliš i voditeljica projekata u Udruzi Zasadi stablo, ne budi panj. Dolazim iz Varaždina i upravo u Varaždinu kreće priča koja je ozelenila Hrvatsku 2019.godine. Priča sa sadnjom stabala i dijeljenjem tog dobrog osjećaja s ostalima. Naša Udruga prepoznata je kao krovna i vodeća organizacija u RH za organiziranje nacionalnih kampanji sadnje stabala. Udruga koju vodim, prepoznatljiva je po fokusu na organiziranje kolektivnih kampanji sadnje stabala s ciljem društvene i ekološke sukcesije.

Navedite nam nekoliko projekata na kojim ste radili do sada za koje smatrate da su najbitniji i na koje ste najponosniji.

U vrtlarskim radovima, a ponajviše aktivnostima vezanih uz stabla i tlo, vidimo duboku povezanost s prirodom koja pruži većinu esencijalnih potreba običnog čovjeka. Prehranu, utočište, lijekove, sklad i ljubav. Osim naše glavne misije za postizanje cilja, organiziranje kampanja sadnje stabala, različitim aktivnostima prilagođenima prema mikrolokaciji i potrebama lokalne zajednice, osiguravamo tranzicijsku implementaciju prema održivom razvoju te zaštiti prirode. Priroda predstavlja neprestanu regeneraciju, a tek nekolicina zajednice se okreće pitanjima od javne ekološke važnosti. Iz tog razloga sad već tradicionalno provodimo kampanju sadnje, a uz to napisali smo i nedavno lansirali novi projekt namijenjen za lokalne i regionalne samouprave, u kojem ih želimo potaknuti na primjenu novih standarda upravljanja prirodnim resursima. Projekt se zove “Grad-Stablu prijatelj!”, u koji su već uključeni Šibensko-kninska županija kompletno, Općina Orehovica iz Međimurja, Grad Split, a uskoro očekujemo još novih uključenja. Projekt traje 12 godina.

Kako svoje djelovanje i aktivnosti temeljimo po načelima permakulture i biodinamike, prošle godine smo u Varaždinu preuzeli jedan gradski konvencionalni monokulturni voćnjak na upravljanje i održavanje. Voćnjak ćemo kroz projekte preobraziti u održiv polu-šumski sustav, sustav šume hrane, a upravo će taj voćnjak, nadamo se postati budući centar za izučavanje o agrošumarstvu. Osim redizajniranja voćnjaka, jako puno smo fokusirani na preobrazbu društva i njegovih dosadašnjih destruktivnih navika gospodarenja prirodnim resursima, te time želimo utjecati na šire geografsko područje.

Jeste li zadovoljni suradnjom s državnim ustanovama?

Uvijek postoji prostora za veću, efikasniju suradnju s nadležnim tijelima i institucijama. Međutim, ono što konstantno ponavljamo jest da u raznim strateškim dokumentima za razvoj što europskih, što nacionalnih smjernica, postoje planovi, statistike i istraživanja, samo što se ti planovi za adaptaciju na postojeće klimatske promjene vrlo sporo realiziraju dok istovremeno klima sve više divlja. U prijevodu znači da debelo zaostajemo, i trebamo “ad hoc” djelovanje. Dostavili smo već nekoliko apsolutno gotovih prijedloga nadležnima i struci, međutim nema interesa za žurnije djelovanje. Zbog očekivanja populacije da se adekvatno, efikasno i brzo daju rješenja kao odgovori na klimatske promjene, moramo znati kako potaknuti rast i probuditi povjerenje u ljudima koji očekuju adekvatne mjere kao rješenja. Često dajemo cijelog sebe (čitaj: “nas”) da bismo ostvarili duh timskog rada i lojalnosti što rezultira visokim postignućima. Isti angažman očekujemo i od institucija kao prvih točaka za pokretanje i podršku u financijama i menadžmentu.

Opišite nam malo proces organiziranja jedne akcije sadnje?

Kako završi jedna vremenska faza kampanje, te čim završimo izvješća i analitiku, već u veljači krećemo s pripremom sljedeće kampanje. Upravo smo u fazi pripreme za ovo jesensku sadnju i pripreme će trajati skroz do rujna. Prvi temelj je definitivno okupljena zajednica oko projekta, identificiran problem koji želimo riješiti, a nakon toga slijede hrpice papirologije. Našalim se često s kolegama na temu papirologije, odnosno raznih dozvola za radove i sadnju koje moramo ishoditi, pa ljudi zapravo ne znaju koliko muke u pozadini posvetimo pripremama, a njima se često čini da samo dogovorimo termin sadnje, izbor sadnica i kako na taj određen dan samo skupimo zainteresirane i sadimo. Edukacija je još jedan veoma bitan faktor. U cilju što kvalitetnijih provedbi projekta i u svrhu smanjenja mortaliteta sadnog materijala, kontinuirano pripremamo demonstracije sadnje i održavanja, te PowerPoint prezentacije i priručnike. Podaci su korisni kao edukativni materijali za upotrebu neposredno prije sadnje, tokom sadnje ali i za učestalo učenje tokom godine kako bi što više sudionika steklo potrebno znanje i kreiralo pravilan stav koji se odnosi na štetno ljudsko djelovanje na okoliš.
S druge strane, radi povećanja kvalitete života u urbanim središtima potičemo zdravije oblike kretanja, češća korištenja zelenih urbanih prostora, regeneraciju potencijalnih zelenih lokacija za boravak zajednice te sadnju voćaka na prikladnim mjestima kao dodatan izvor hrane. Time se direktno smanjuje rizik od promjena klime, a povećava prilagodba i otpornost pojedinca i kolektiva na istu.

Možete li nam reći malo više o tome koji su vam glavni projekti za ovu godinu, što je sljedeće?

Činjenica jest da uspješno ujedinjujemo skupine ljudi različitih interesa, međutim ove godine želimo napredovati što više u uključenju samouprava u Program “Stablu prijatelj!”, iz prethodno navedenog razloga. Kroz Program bismo i građanima dali priliku za participaciju u kreiranju planova ili barem prijedloga za korištenje zelenih površina, a koje bi samouprave trebale slijediti jer su građani ti koji u konačnici koriste prostor. Mi ćemo ih svakako nagraditi certifikatom za realizirane ideje.

S partnerom GreenReview surađujemo na projektu zelenih recenzija za poslovne pravne subjekte poput apartmana i hotela gdje građani mogu ostaviti recenziju, odnosno ocjenu koliko su zadovoljni održivošću objekta ili usluge. Mi ćemo za ostavljene recenzije zasaditi stabla. Što više dobrih recenzija, pohvala za kvalitetnu robu, hranu ili smještaja, to više zasađenih stabala.

Kako se ljudi mogu pridružiti vašoj udruzi i raditi s vama?

Uvijek smo otvoreni za nove suradnike i volontere, zapravo je deficit jer djelujemo na razini cijele države. Obično one županije koje su i inače slabije razvijene ekonomski i gospodarski u njima teže provodimo aktivnosti zbog manja interesa građana. Uvijek nam se mogu obratiti na e-mail ili broj Udruge, pa ćemo ih prema mjestu boravišta razmjestiti unutar naših županijskih organizacijskih jedinica. Kolege bi to jako oduševilo i rasteretilo obaveza koje imamo.

Ima sve više ljudi koji se žele uključiti u bilo kakve akcije kako bi učinili svoj dio i pomogli u zaštiti prirode. Što biste im preporučili, gdje početi i što mogu sami učiniti?

Prvo i osnovno, trebali bi se educirati. Konkretniji korak koji možemo svi napraviti jest izgradnja tla. Odmah, danas i to u toplini našeg doma, u kuhinji. Govorimo o kompostiranju. Kompostiranje je prvi temeljni uvjet poboljšanja strukture naših obradivih tala i kvalitetnih površina gdje uzgajamo svoju vlastitu hranu. Kako su nam tla siromašna humusnim slojem zbog degradacijskog načina obrade tla i “prihranjivanja”, potrebno je revitalizirati naša tla, a zaista ga možemo i izgraditi. Otpaci hrane iz kuhinje puni su mikro i makro elemenata koji su neophodni tlu kako bi tlo dalje kao medij prenosilo hranjive tvari našem voću i povrću. Također, lokalno svugdje postoje organizacije koje se bave tranzicijom društva i okupljanjem zajednice. Ukoliko ne znate odakle početi, potražite ih u svojoj regiji i pridružite im se. Rado će vas uključiti. A tko zna, možda se negdje spojimo na nekoj od sadnji ili projekata.