octavian-catana-dwxemkUW_us-unsplash

Zapadni Balkan u borbi protiv onečišćenja zraka ugljenom

GREEN_300_listici_sredina

M.B.

Trebaju li se uvoditi kazne?

Europska unija mora izvršiti veći pritisak na zemlje zapadnog Balkana da dekarbonizira svoj energetski sustav koji koristi ugljen jer razine onečišćenja ostaju znatno iznad pragova usklađenosti, prema nedavno objavljenom izvješću.

Više od tri i pol godine nakon isteka roka za zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje emisije s granicama onečišćenja EU prema Ugovoru o energetskoj zajednici, regija i dalje zagađuje šest puta više od dopuštenog. Zapadni Balkan ima 18 tvornica ugljena u usporedbi s 221 u Europi, ali one ispuštaju dva i pol puta više onečišćujućeg sumpornog dioksida (SO2) od cijele flote EU. Samo je Srbija prošle godine prestigla emisije sumpor-dioksida iz cijele EU, prema izvješću CEE Bankwatch Networka, grupe za zaštitu okoliša i ljudskih prava u srednjoj i istočnoj Europi.

Višak onečišćenja dolazi s visokim troškovima. SO2, proizveden pri sagorijevanju fosilnih goriva, izaziva zagađenje zraka i ima ozbiljne posljedice po zdravlje, posebno na dišne sustave. Između 2018. i 2020. bilo je odgovorno za 12.000 smrtnih slučajeva – 7.000 u EU-u i 3.700 na zapadnom Balkanu, prema izvješću. Ograničenja emisija uključena je u ugovor koji je 2005. osnovao Energetsku zajednicu, koji je okupio Europsku uniju i njezine susjede u stvaranju paneuropskog energetskog tržišta. No, u posljednje dvije godine došlo je do sve većeg jaza između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana, kako zbog toga što Zapadni Balkan ne ispunjava svoje obveze, tako i zbog toga što se EU vrlo brzo dekarbonizirala, rekao je Janez Kopač, direktor Tajništva Energetske zajednice.

Smanjivanje financijskog poticaja

Gotovo 10% ukupne proizvodnje električne energije iz ugljena izvozi se u EU kao jeftina energija, bez cijene ugljika nametnute unutar Europske unije. “Prljava električna energija sa Zapadnog Balkana, pa svi izvoznici, prije svega Bosna i Hercegovina i Srbija, obavljaju ekološki damping, a i zdravstveni. Ovo je jednostavno kršenje trgovinskih pravila”, rekao je Kopač, koji je 3. rujan govorio na brifingu za novinare povodom pokretanja izvješća.
Europa mora djelovati snažnije nego što je to činila posljednjih godina, rekla je Pippa Gallop, savjetnica za energetiku u jugoistočnoj Europi u CEE Bankwatchu. Jedan od načina za to je korištenje nedavno predloženog mehanizma za prilagođavanje granica ugljika kako bi se spriječio uvoz električne energije na bazi ugljena. Također je rekla da je samo prijedlog za stavljanje cijene električne energije koja troši ugljik na ulazak u EU velika stvar.

Izvješće također poziva EU da ojača Ugovor o Energetskoj zajednici kako bi kršenja dovela do velikih kazni. Uz to, EU bi mogla postaviti dodatne uvjete za pretpristupna sredstva i pozabaviti se tim pitanjem u svakom pretpristupnom izvješću, rekao je Kopač. Sve bi to moglo pomoći u uklanjanju financijskih poticaja za političke čelnike na Zapadnom Balkanu da subvencioniraju proizvodnju energije iz ugljena bez odgovarajuće kontrole onečišćenja zraka. “U osnovi je isplativije nastaviti ubijati ljude iz svojih zemalja i susjednih zemalja kako bi ovaj stroj nastavio raditi i stvarati profit”, rekao je Denis Zisko, iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla, bosanskohercegovačke nevladine organizacije.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.