{"id":22474,"date":"2021-06-29T10:28:22","date_gmt":"2021-06-29T08:28:22","guid":{"rendered":"https:\/\/green.hr\/?p=22474"},"modified":"2021-06-29T13:26:06","modified_gmt":"2021-06-29T11:26:06","slug":"norveski-projekt-zajednickog-stanovanja-je-moderni-odrzivi-nacin-zivljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/green.hr\/norveski-projekt-zajednickog-stanovanja-je-moderni-odrzivi-nacin-zivljenja\/","title":{"rendered":"Norve\u0161ki projekt zajedni\u010dkog stanovanja je moderni odr\u017eivi na\u010din \u017eivljenja"},"content":{"rendered":"

Odre\u0111ena vrsta neovisnosti koja je godinama rasla me\u0111u mla\u0111om populacijom je s vremenom dovela do toga da ima sve vi\u0161e stanovni\u0161tva koji su u srednjim godinama i \u017eive sami, dok je nekad prije u tim istim godinama bilo \u201cnormalno\u201d imati ku\u0107u i obitelj. Mijenja se perspektiva \u017eivota u odre\u0111enim godinama i stavovi na koje smo navikli kada su u pitanju godine i faze \u017eivota u kojima bi \u010dovjek tada \u201ctrebao biti\u201d. No koliko god je divno da ljudi \u017eele \u017eivjeti druga\u010diji \u017eivot, \u010dinjenica ostaje da ima sve vi\u0161e ljudi koji \u017eive sami, bez partnera i djece. Te u industrijaliziranim zemljama zadnjih desetlje\u0107a broj samaca raste sve vi\u0161e.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sukladno ovoj promjeni, a u isto vrijeme i ekolo\u0161kim promjenama, mijenja se i koncept stanovanja. Tako alternativni modeli poput zajedni\u010dkog stanovanja gdje stranci postaju obitelj na neki na\u010din, postaju sve popularniji. Na\u010din na koji su strukturirani gradovi i predgra\u0111a u nekim zemljama nisu osobito dobri u izgradnji jakih lokalnih zajednica. Svatko ima svoju obiteljsku ku\u0107u ili izolirani stan i vrlo malo u smislu zajedni\u010dkog komunalnog prostora i prostora da stvori dublje dru\u0161tvene mre\u017ee. Pojavom pandemije se to jo\u0161 dodatno naglasilo, te se dosta ljudi na\u0161lo u situaciji gdje su morali biti sasvim sami zatvoreni u svom stanu ili ku\u0107i, bez pomo\u0107i ili ikakvog socijalnog aspekta \u017eivota.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tu smo mo\u017eda vi\u0161e nego ikada uvidjeli kako druga\u010diji na\u010din stanovanja zaista mo\u017ee odli\u010dno funkcionirati, kao u slu\u010daju nedavnog projekta zajedni\u010dkog stanovanja pod nazivom\u00a0Vindm\u00f8llebakken <\/a>u Stavangeru u Norve\u0161koj. Dizajnirana od norve\u0161ke arhitektonske tvrtke\u00a0Helen & Hard<\/a>, koriste\u0107i model anga\u017emana u zajednici “Dobivanje dijeljenjem” (Gaining by Sharing), Vindm\u00f8llebakken je vrsta namjerne zajednice koja uklju\u010duje 40 zajedni\u010dkih dnevnih jedinica, \u010detiri gradske ku\u0107e i 10 apartmana. Sve su to ku\u0107e u privatnom vlasni\u0161tvu s vlastitim konvencionalnim pogodnostima (poput kuhinja i kupaonica), koje se prostiru na oko 5.382 kvadratnih metara okru\u017eeni zajedni\u010dkim prostorijama za rekreaciju, vrtlarenje ili blagovanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Stambene jedinice su raspore\u0111ene oko sredi\u0161nje jezgre komunalnih prostora koji su u ravnopravnom i zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu stanovnika. Glavni ulaz prolazi kroz uzvi\u0161eni, svijetlom ispunjen dvori\u0161ni prostor s amfiteatrom, koji je sagra\u0111en od smrekove gra\u0111e i izoliran konopljom, stvaraju\u0107i tako ugodnu atmosferu za stanovnike da sjede ili razgovaraju. Za one koji \u017eele presko\u010diti ovo podru\u010dje dru\u017eenja, na raspolaganju je i izravniji put od ulice do rezidencija. Uz dvori\u0161te imaju zajedni\u010dku kuhinju i blagovaonicu otvorenog plana, pru\u017eaju\u0107i stanovnicima prostor da zajedno kuhaju i jedu, ako tako po\u017eele. Tu je i salon i sobe za goste te otvorene \u0161etnice koje vode do knji\u017enice, staklenika i radionice. Iako bi ovdje apartmani mogli biti ne\u0161to manji od uobi\u010dajenih stanova, ipak su dobro dizajnirani i dobro namje\u0161teni i ovdje su vitalni dio zagonetke izgradnje zajednice.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Arhitekti ka\u017eu da: “Slijed soba dizajniran je za stvaranje vizualnih veza izme\u0111u prostora i ljudi ali i za pru\u017eanje slobode da se osoba priklju\u010di socijalnom \u017eivotu koliko i kada po\u017eeli.” Posebno je to i \u0161to su sami stanovnici bili uklju\u010deni u dizajn cijelog projekta, davaju\u0107i prijedloge i ideje \u0161to sve \u017eele da se nalazi na lokaciji. Dizajneri su objasnili: “Prijelomna zna\u010dajka procesa tradicionalnog stambenog projekta je uklju\u010denost stanovnika u faze planiranja i razvoja projekta. Po\u010detkom procesa organizirane su radionice koje su predstavljale koncept i pozvale stanovnike da utje\u010du na pojedine jedinice i predlo\u017ee aktivnosti za zajedni\u010dke prostore. Najva\u017enije je bila prilika da se upoznamo i kreativno uklju\u010dimo u zajedni\u010dko informiranje svog budu\u0107eg zajedni\u010dkog doma.” \u010cak i nakon useljenja, stanovnici i dalje sudjeluju u samoorganiziranim skupinama koje upravljaju zajedni\u010dkim objektima i zadacima, poput kuhanja, vrtlarenja, dijeljenja automobila, pa \u010dak i kustosa umjetnosti za komunalne prostore.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Dana\u0161nji stanovnici mogu biti moderne obitelji gdje su \u201cva\u0161a djeca i na\u0161a djeca\u201d, gdje si me\u0111usobno poma\u017eu, kuhaju, dijele stvari, na taj na\u010din pru\u017eaju\u0107i podr\u0161ku jedni drugima ali i smanjuju\u0107i tro\u0161kove \u017eivota. Gdje se spajaju generacija starijih ljudi koji su zdravi i \u017eele dulje \u017eivjeti kod ku\u0107e, ljudi koji \u017eive sami i pate od samo\u0107e ili ljudi koji jednostavno \u017eele \u017eivjeti odr\u017eivije. Dijeljenjem resursa, bilo da je rije\u010d o vremenu, prostoru ili imovini, rezultat je odr\u017eiviji na\u010din \u017eivota: u okoli\u0161u, ali i socijalno, ekonomski i arhitektonski. Iako se dugoro\u010dne zdravstvene, socijalne i ekolo\u0161ke koristi od zajedni\u010dkog smje\u0161taja jo\u0161 uvijek prou\u010davaju, mnogi stanovnici ovakvog smje\u0161taja navode bolju kvalitetu \u017eivota i zdravlja u usporedbi s vr\u0161njacima iste dobi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dobivanje dijeljenjem<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":22476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[190,3644,3643,3642,1585,1795,482,3064],"acf":{"basic_izdvojeni_sadrzaj":[17],"basic_kategorija_clanka_01":[17],"basic_kategorija_clanka_02":[17],"basic_kategorija_clanka_03":[17],"basic_orijentacija_clanka":[81],"basic_izdvojeno":"\"Dobivanje dijeljenjem\", koncept modela stanovanja koji se temelji na posjedovanju manje toga privatno i na zajedni\u010dkom dijeljenju, \u010dini temeljni okvir koji stoji iza stambene zajednice Vindm\u00f8llebakken. Rije\u010d je o projektu koji propituje kako gradimo dru\u0161tveno odr\u017eive \u017eivotne prostore koji smanjuju na\u0161 uglji\u010dni otisak i pobolj\u0161avaju kvalitetu \u017eivota.\r\n","basic_mobile_naslovna_fotka":"","basic_native_clanak":"","basic_vezani_sadrzaj":[19466,21813,22333],"basic_main_photo_credits":"","basic_photo_credits":"Instagram, Unsplash","basic_clanka":"","basic_autor_box":false,"basic_link_na_video":""},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/green.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/20902110_1103877649712098_4632791968756269056_n.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22474"}],"collection":[{"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22474"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22474\/revisions"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22333"},{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21813"},{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19466"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/green.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}