Znanstvenici proučavaju pustinjski pijesak kako bi bolje razumjeli njegov utjecaj na našu klimu i vremenske obrasce. No, lokacija njihova istraživanja mogla bi vas iznenaditi. Nije riječ o Sahari, nego o Islandu, najvećem pustinjskom području u Europi koje je prekriveno crnom vulkanskom prašinom. Kao i u običnim pustinjama, ovdje za vjetrovitog vremena nastaju snažne pješčane oluje.

Ove čestice poznate su i kao “prašina s visokih geografskih širina” (HLD) jer dolaze uglavnom iz regija blizu Arktičkog kruga, a mogu doprijeti čak do kopnene Europe. Znanstvenica s Islanda Pavla Dagsson-Waldhauserova potvrdila je kako je islandski crni pijesak pronađen u Finskoj, pa čak i u Srbiji, a 135 dana godišnje prašina iz islandske pustinje prelazi na druga područja i kontaminira dijelove Islanda i  Europe.

Kakav je klimatski utjecaj islandske prašine?

Dok svjetlija prašina iz Sahare i Azije reflektira sunčevu svjetlost, islandske čestice prašine su tamnije, što znači da apsorbiraju sunčevu svjetlost i tako zagrijavaju tlo i zrak.

“Najvažniji utjecaj na klimu je taloženje [prašine] na kriosferi”, kaže Dagsson-Waldhauserova, pokazujući na ledenjak Mýrdalsjökull ispred nas. Kada crni pijesak stvori sloj do 1,3 centimetra na ledenjacima, toplina koju skuplja topi led. Slično ugljenu, ova prašina je značajan zagađivač zraka i pokretač klimatskih promjena u krhkim arktičkim regijama. Procjenjuje se da dvije milijarde tona pijeska i prašine uđe u atmosferu svake godine, ograničavajući vidljivost i uzrokujući zdravstvene probleme poput respiratornih bolesti.