vulkan na

Vulkan, koji je eruptirao još 1922., Skandinaviji će vratiti hladne zime iz 1980-ih

GREEN_300_listici_sredina

Promjene vremenskih obrazaca

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5°C, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto.

Kada je 15. siječnja 2022. eruptirao u južnom Pacifiku vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, rekordnih 100-150 milijuna tona morske vode isparilo je visoko u stratosferu, što je ekvivalentno količini vode iz 60.000 olimpijskih bazena. Od tada, znanstvenici ovu erupciju povezuju s neuobičajeno velikom ozonskom rupom, koja je zabilježena 2023. godine.

U studiji, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta New South Wales (UNSW) u Sydneyu, pomoću klimatskih modela predviđen je utjecaj ove erupcije na promjene vremenskih obrazaca u Skandinaviji, kao i u sjevernoj Australiji. Prema ovim modelima, zime u Skandinaviji mogle bi postati mnogo hladnije, što bi u narednim godinama moglo dovesti do povratka ledenog pokrova na Baltičkom moru na razine koje nisu viđene desetljećima.

Kako znanstvenici mogu predvidjeti vremenske utjecaje vulkana?

Jedini način na koji znanstvenici mogu mjeriti vodenu paru kroz cijelu stratosferu je pomoću satelita – tehnologije koja postoji tek od 1979. godine. Budući da je erupcija vulkana Tonga jedinstvena, znanstvenici su se morali osloniti na klimatske simulacije kako bi predvidjeli dalekosežne posljedice erupcije. Model je točno predvidio pogoršanje ozonske rupe i vlažno australsko ljeto 2024. godine, a sada će se vidjeti hoće li doista skandinavska zima biti oštrija nego prethodnih godina.

Njihovi modeli predviđaju hladnije i vlažnije zime u sjevernoj Australiji do 2029., uz hladnije zime u Skandinaviji i toplije zime u Sjevernoj Americi. Objašnjavaju kako je vulkanska erupcija promijenila način na koji se “atmosferski valovi” zraka, koji utječu na globalne vremenske prilike, kreću kroz atmosferu. Gotovo tri godine nakon erupcije, para se počinje skupljati na dnu stratosfere, gdje bi njezin utjecaj na vremenske prilike mogao jačati, objasnio je vodeći istraživač Martin Jucker, kako prenosi Euronews.

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5°C, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto. No, Jucker je upozorio da je troposfera – gdje će se odigrati ove promjene – “mnogo kaotičnija i složenija od stratosfere” pa će uskoro vremenske prilike pokazati hoće li njihove prognoze biti točne.

La Niña bi mogla prouzročiti hladniju zimu i u drugim dijelovima Europe

No jedan bi element mogao utjecati na njihova predviđanja. Meteorolozi već prognoziraju kako će ova zima u Europi biti hladnija od prošlogodišnje zbog utjecaja La Niñe – prirodnog klimatskog obrasca koji nastaje kada temperature površine mora u središnjem i istočnom Pacifiku padnu ispod prosjeka.

Stručnjaci iz Svjetske meteorološke organizacije predvidjeli su 60-postotnu šansu za pojavu La Niñe između listopada i veljače. Ovaj vremenski obrazac obično donosi niže temperature od normalnih diljem zapadne Europe, a očekuje se pad temperature u studenom i prosincu. Također, moglo bi doći i do češćih i obilnijih snježnih padalina u Alpama.

 

PHOTOS BY: Instagram/Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.