DSC_0310-1280-1030x686

Vlada RH usvojila Uredbu o proglašenju posebnog rezervata “Lokve u Majkovima”

GREEN_300_listici_sredina

Prvi hrvatski herpetološki rezervat

Na održanoj sjednici prije nekoliko dana, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima čime je Republika Hrvatska dobila svoj prvi posebni herpetološki rezervat.

Prepoznajući važnost zaštite predmetnog lokaliteta, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je stručnu podlogu s ciljem vrednovanja područja dvije lokve u Majkovima Donjim i lokve u Prljevićima u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji. Vrednovanjem u stručnoj podlozi dan je prijedlog za zaštitu područja u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata. Najveća vrijednost ovog područja je riječna kornjača (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj. Nalazišta riječne kornjače ograničena su na malim, fragmentiranim i međusobno izoliranim staništima te ukupno broje petstotinjak odraslih jedinki. Lokve u Majkovima jedno su od ukupno četiri područja u Republici Hrvatskoj gdje je do sada pronađena riječna kornjača i u relativno su zadovoljavajućem stanju. Međutim, njima je potrebno aktivno upravljati sukladno smjernicama definiranima u stručnoj podlozi za proglašenje zaštićenog područja.

Na području predloženog posebnog rezervata je zabilježeno i 19 vrsta vodozemaca i gmazova, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog broja vrsta vodozemaca i gmazova zabilježenih u Republici Hrvatskoj, a čak 10 vrsta je strogo zaštićeno. Posebnim rezervatom „Lokve u Majkovima“ upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja već dugi niz godina na tom lokalitetu provodi znanstvena i stručna istraživanja te edukativne aktivnosti. Zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog je značenja čime se na taj način ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti. Ovim proglašenjem doprinosi se ostvarenju ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025., kao i ostvarenju ciljeva Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.

PHOTOS BY: mingor.gov.hr, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.