Europski građani i poduzeća zahtijevaju bržu, dublju i sveobuhvatniju dekarbonizaciju kao odgovor na klimatsku krizu. To zahtijeva brzu transformaciju našeg energetskog sustava koji danas čini 75% europskih emisija stakleničkih plinova. Vlade sada žele pomoći u postizanju toga za svoje građane i tvrtke. Potaknut će industrijsku konkurentnost, privući investicije, maksimizirati raspoloživi dohodak, smanjiti račune za uvoz i osigurati dugoročnu održivost gospodarstva.
To energiju vjetra čini prirodnim pokretačem radnih mjesta za Europski zeleni dogovor. Obalni vjetar već je najjeftiniji oblik nove proizvodnje električne energije. Jednom izgrađene, vjetroelektrane pružaju gotovo nula marginalnih troškova energije i pomažu u smanjenju računa za struju.
Vjetar je sve stabilniji oblik napajanja. Nove kopnene vjetroelektrane sada rade s kapacitetom do 35%, a nove obalne vjetroelektrane s do 55%. Napredak tehnologije olakšava upravljanje energetskim sustavima s velikim udjelima energije vjetra. Digitalizacija optimizira proizvodnju energije vjetra i poboljšava dizajn turbina i vjetroelektrana. Olakšava održavanje opreme i produljuje njezin vijek trajanja.
Vjetar je lokalni energetski resurs koji pridonosi sigurnosti opskrbe, a smanjuje i europski uvoz fosilnih goriva (za 10 milijardi eura godišnje). Energija vjetra proizvodi se održivo i troši neznatne količine vode. Sektor neprestano nastoji poboljšati korištene materijale, iskoristiti mogućnosti recikliranja i ograničiti utjecaje na biološku raznolikost.
Energija vjetra ključni je dio europske industrijske baze. Posao proizvodnje, ugradnje i rada vjetroelektrana podržava preko 300,000 visokokvalificiranih poslova, generira promet od 60 milijardi eura godišnje i novih ulaganja od 25 milijardi eura godišnje. Europska industrija vjetra izvozi 8 milijardi eura godišnje u tehnologiji i uslugama. Polovina svih globalno instaliranih vjetroelektrana dolazi iz turbina europskih tvrtki.
Sa svojim istinski europskim opskrbnim lancem i lokalnim prednostima, vjetar je tehnologija odabira za uključivu i pravednu energetsku tranziciju. Čak 70-80% građana širom Europe podupire energiju vjetra.
Vjetroelektrane donose izravne ekonomske koristi mjestima na kojima se nalaze, a to su često ruralne zajednice. One osiguravaju potrebna radna mjesta i ulaganja u lokalne zajednice. Modeli kolektivnog vlasništva pomažu u lokalnom dijeljenju prihoda i daju građanima udio u njihovoj opskrbi energijom.
Energija vjetra omogućuje komercijalnim i industrijskim potrošačima da doprinesu energetskoj tranziciji. Vjetar sada u prosjeku zadovoljava 15% zahtjeva EU za energijom, a mnogo više u: Danskoj 48%; Irskoj 33%; Portugalu 27%; Njemačkoj 26%; Španjolskoj 21%.
Vjetar će biti strateški industrijski sektor u postizanju europskog zelenog dogovora. Očekuje se da će vjetar postati br. 1 izvor energije u Europi do 2027.
Komisija EU smatra da bi do 2050. mogla zadovoljiti više od polovice europskih potreba za električnom energijom.
Ali to će zahtijevati (a) napredak u elektrifikaciji industrije, zgrada i prometa; (b) održavanje konkurentnosti europskog lanca opskrbe vjetrom; (c) provođenje ispravnih politika; (d) daljnja transformacija energetskog sustava; i (e) razvoj tehnologije.
Također, zahtijeva značajna ulaganja u obnavljanje i produljenje vijeka trajanja postojećih vjetroelektrana. Gotovo polovica postojećih europskih vjetroelektrana doći će do kraja svog normalnog radnog vijeka do 2030. godine. Ako se sve ovo dogodi, vjetar će postati kamen temeljac Europskog zelenog sporazuma i učinkovitog, dekarboniziranog i otpornog energetskog sustava koji postavlja put za globalnu energetsku tranziciju koju žele europski građani i poduzeća.
